Srbija-Kosovo: Novi format dijaloga i jasno definisan cilj | Politika | DW | 16.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Srbija-Kosovo: Novi format dijaloga i jasno definisan cilj

Organizacijom sastanka predstavnika Srbije i Kosova u Berlinu, francusko-njemački tandem šalje jasan signal da EU hoće i mora da sjedi za pregovaračkim stolom, ocenjuje za DW nemačka ekspertkinja za Balkan Johana Dajmel.

DW: Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron sastaće se u ponedjeljak 29. aprila sa šefovima država i premijerima Srbije i Kosova: Aleksandrom Vučićem, HašimomTačijem, Anom Brnabić i Ramušem Haradinajem. Zašto je iznenada sazvan taj sastanak?

Johana Dajmel: Pored nekih drugih članica Evropske unije, Njemačka je jedna od zemalja koje su jasno iznijele svoje mišljenje o promjenama granica koje su predložili Vučić i Tači. Posljedice tog prijedloga predstavljale bi veliki bezbjednosno-politički rizik, ne samo za Kosovo, već i za čitav region Balkana. Očigledno da su imale efekta jasne kritike i zabrinutost izraženi u Berlinu, kao i od strane poznatih međunarodnih ličnosti i stručnjaka.

Da li je ovaj sastanak odgovor Berlina i Pariza na debatu o promjeni granica između Kosova i Srbije?

Kancelarka Merkel i predsjednik Makron ovim sastankom šalju jasan signal Vašingtonu – a prije svega Briselu i visokoj predstavnici EU Federiki Mogerini. Ona, ne samo da je tolerisala, već je i podsticala pregovore između Vučića i Tačija. A za to nije imala ni mandat, ni podršku svih 28 članica EU. Sve u svemu, dijalog koji se već godinama vodi u Briselu nalazi se u slijepoj ulici. Takođe, pregovori Vučića i Tačija iza zatvorenih vrata malo toga su donijeli.

Johanna Deimel (privat)

Johana Dajmel

Mnogo bi se postiglo ako bi se sada u Berlinu dao novi impuls i ako bi se u Prištinu, Beogradu i Tirani poslala jasna poruka, da cilj obje zemlje, regiona i Evrope može biti samo sveobuhvatni sporazum između Srbije i Kosova, bez promjena granica po etničkim kriterijumima.

Treba li uopšte imati velika očekivanja od ovog berlinskog susreta? Na kraju krajeva, prsituni su najvažniji evropski političari, Merkel i Makron?

Njemačka i Francuska su pozvale na ovaj neformalni sastanak na najvišem nivou. Time te dve države, koje su nakon razornih svjetskih ratova Jelisejskim ugovorom iz 1963. okončale neprijateljstvo i započele prijateljstvo, pokazuju da su normalizacija i dobrosusjedski odnosi poslije užasnih ratova mogući i za Kosovo i Srbiju. S druge strane, pozivom u Berlin, francusko-njemački tandem šalje jasan signal da je Evropa, da je EU spremna i da je i dalje angažovana. I da hoće i mora da sjedi za pregovaračkim stolom.

Ideja o promjeni granica još uvijek se razmatra. Postoje li neke snage koje stoje iza te ideje, koje to podržavaju?

Prema mom mišljenju, ideja nije sasvim potisnuta, ali je u posljednjih nekoliko sedmica izgubila zamah i snagu. Istina je da i u SAD i unutar EU postoje snage koje vrlo jasno i snažno podržavaju Vučića i Tačija. Ali postoji i otpor, ne samo u Berlinu, već i u drugim članicama EU. Na Kosovu je formiran pregovarački tim koji ima platformu koju podržava Parlament. Međutim, šta misle Vučić i Tači – to ne znamo. Na stolu nema ničega.

Ideja je da će ovo konačno dovesti do dogovora i priznavanja Kosova...

Čvrsto sam uvjerena da teritorijalna razmjena ne bi promijenila krhku situaciju. Ne postoji „mirno etničko čišćenje“, to je nepodnošljiv eufemizam. Teritorijalna razmjena je u suprotnosti sa osnovnim evropskim vrijednostima, sa multietničkim temeljima poslijeratnog poretka nakon ratova u Jugoslaviji i na Kosovu prije 20 godina.

Brüssel, Hashim Thaci, Federica Mogherini, Aleksandar Vucic (Europäische Kommission)

Dijalog koji se već godinama vodi u Briselu nalazi se u slijepoj ulici, smatra Johana Dajmel

Dijalogu koji je do sada vođen u Briselu potreban je novi zamah, novi format i jasno definisan cilj, a to je priznavanje Kosova od strane Srbije i razvoj dobrosusjedskih odnosa, to je tačno.

Kada je riječ o carinama, Haradinaj insistira na 100 odsto dadžbina na srpske proizvode, uprkos međunarodnim kritikama. Gdje vodi takav radikalan stav?

Tačno je da se carine na srpske proizvode kao politička mjera snažno kritikuju, ali one imaju više simboličan, nego stvarni ekonomski karakter. Prema mom mišljenju, to nije razlog prekida dijaloga u Briselu. Ti pregovori stagniraju od ranije i nijedna strana – ni Beograd, ni Priština – nisu imale nikakav interes da dijalog nastave u dosadašnjem obliku.

Pored toga, tu su i sljedeći faktori: šefca diplomatije EU Federika Mogerini uskoro odlazi sa funkcije, Vučić se suočava sa pritiskom sa ulice, a na Kosovu se povećava rivalstvo između predsjednika Tačija i premijera Haradinaja. Predsjednik Tači je na Kosovu prilično izolovan sa svojim razgovorima iza zatvorenih vrata sa Vučićem. Haradinajeva računica je da se carinama, „strogoćom“ protiv Srbije, može održati na vlasti – jer činjenica je da se većina građana, uzgred i srpskih građana Kosova, protive Tačijevim tajnim pregovorima i razmjeni teritorije.

Dr Johana Dajmel je nezavisna ekspertkinja za Balkan. Godinama je bila zamjenica direktora Društva za Jugoistočnu Evropu sa sjedištem u Minhenu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije