Teško suočavanje s prošlošću na Balkanu | Kiosk | DW | 27.11.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Teško suočavanje s prošlošću na Balkanu

Prvostepena presuda Ratku Mladiću pred Haškim tribunalom i teško suočavanje sa prošlošću u zemljama bivše Jugoslavije su neke od tema kojim se bavi njemačka štampa.

"Mladićeva krivica", naslov je teksta u listu„Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung"u kojem Michael Martens pored ostalog piše: „Ko god je u Bosni stojao pored tek otvorene masovne grobnice ili čuo jednu ženu iz Srebrenice kako govori o tome da nema načina da se ublaži bol za mužem, ocem, a posebno sinovima - to neće nikada zaboraviti. Nikada neće zaboraviti jak miris amonijaka gomile posmrtnih ostataka koji se kao igla direktno zabada u mozak, niti će zaboraviti patnju žena kojima su presušile suze..."

„Jedna od osoba na osnovu čijih je naređenja ubijeno više hiljada ljudi  i još veći broj živih bačeno u svijet stalne tuge i patnje, protekle sedmice je osuđen pred Haškim tribunalom: Ratko Mladić, general pod čijim je naredbama između 1992. i 1995. godine u Bosni ubijeno 20.000 ili još više ljudi. Od tog broja je samo u Srebrenici u nekoliko dana u julu 1995. godine ubijeno više od 7.000 ljudi", navodi dalje ovaj list

Ratko Mladić je u prvostepenoj presudi osuđen na doživotnu kaznu zatvora

Ratko Mladić je u prvostepenoj presudi osuđen na doživotnu kaznu zatvora

„Čovjek ne mora biti saglasan sa Haškim tribunalom. U zimi 1992/93. godine nekoliko stotina gladnih Bošnjaka je u Srebrenici krenulo u bestijalnu pljačku u okolnim srpskim selima i tom prilikom ubili više od hiljadu srpskih žena, djece i muškaraca. Počinioci nikada nisu kažnjeni. U ljeto 1995. godine je 200.000 Srba pobjeglo pred hrvatskim trupama. Tada su počinjeni ratni zločini nad Srbima. Međutim, u Hagu zbog toga nikada nije osuđen nijedan počinilac. Kao da se ništa nije dogodilo. Ne morate biti srpski nacionalista pa da to bude zbunjujuće", piše autor Martens. "Genocid u Srebrenici je zločin. I tačka. Ali, šta kaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik? On Mladića naziva patriotom koji je srpski narod spasio od uništenja. Kada ovako nešto čujemo, neki kažu da EU ni u kojem slučaju ne smije primiti države u kojim se s ovakvim pogledima postaje predsjednik. Zbog toga bi bilo pogrešno uskratiti BiH pristupne perspektive i na taj način kazniti Bošnjake i Hrvate u drugom dijelu zemlje. Postoje i bolji instrumenti. U Ministarstvu vanjskih poslova odavno razmišljaju o uvođenju sankcija Dodiku i njegovoj kliki. Da li je previše od moćnika EU tražiti da kazni nekolicinu drznika iz reda srpskog naroda u BiH koji slave najveće ratne zločine u Evropi od 1945. godine? Nadam se da nije“, zaključuje se na kraju članka.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) će u srijedu izreći presude u predmetu Prlić i drugi

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) će u srijedu izreći presude u predmetu "Prlić i drugi"

Zločini "onih drugih"

Proces pomirenja otežava što su u jugoslovenskim ratovima svi samo pobjednici, i što nema pravih gubitnika, piše „Neue Zürcher Zeitung am Sonntag". „Hrvatska i Slovenija su pobjednici. Oni ne vide povod da same sebe zapitaju šta se to dešavalo. U Hrvatskoj se njeguje dogma „čistog" rata. Kada u srijedu pred Haški tribunal na dnevni red dođe podrška Zagreba za prljavi rat bosanskih Hrvata u Hercegovini, onda se otvara mogućnost da se činjenice interpretiraju na drugi način. Tada se u Hrvatskoj govori o „političkom tribunalu" koji zbog „simetrije" treba „hrvatsku ravnotežu“ naspram srpskih osuđenika. U ovom ratu nema klasičnih gubitnika. To ima veze sa napadima Zapada. Ratovi u BiH i na Kosovu su spriječeni napadima spolja. NATO je prisilio sukobljene strane da sjednu za pregovarčki sto, a zapadne sile su stvorile nove države. Konflikti nisu završeni nego su zamrznuti i preneseni na institucije novonastalih država. Pojedine etničke grupe se i dalje vide kao žrtve rata, što se dodatno pojačava kroz nacionalističku propagandu. Pod takvim uslovima je teško započeti proces pomirenja", smatra novinar lista „Neue Zürcher Zeitung am Sonntag".

 

Preporuka redakcije