Postoji li ex-jugoslovenski Willy Brandt? | Politika | DW | 23.11.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Postoji li ex-jugoslovenski Willy Brandt?

Presuda Ratku Mladiću, kao nijedna druga ranije, neće doprinijeti boljim odnosima unutar BiH. Međutim, da li će u daljim analizama pojam „udruženi zločinački poduhvat“ izazvati neke druge reakcije?

Kniefall von Warschau Willy Brandt - Bildergalerie 70 Jahre Aufstand im Warschauer Ghetto (ddp images/AP Photo)

Willy Brandt je bio političar koji se uzdigao iznad nacionalnog identiteta, vjere i rase. Bio je građanin svijeta i vjerovao je da sve zemlje imaju obavezu da ga učine što boljim.

Prije nekoliko mjeseci u Beogradu je održana tribina, odnosno skup na kojem je bilo riječi o presudama Haškog tribinala i njihovom uticaju na dalji tok, kako u odnosima unutar BiH, tako i u regionu. Tada je Milan Blagojević član Senata Republike Srpske (savjetodavno tijelo najviših ustavnih institucija RS) upozorio na presude koje sadrže odrednicu „udruženi zločinački poduhvat“ koje bi jednog dana mogle biti materijal za istoričare za osporavanje RS.

„Imam ličnu potrebu da ukažem da to nije tako i da Haški tribunal, nastao odlukom Savjeta bezbjednosti koji za to nije imao mandat, u svom Statutu nema nijednu pravnu konstrukciju o "udruženom zločinačkom poduhvatu“, rekao je Blagojević, koji je ujedno i sudija u Banjaluci.

Preporuka redakcije

Nema posljedica na odnose Sarajevo, Beograd, Zagreb

Ova konstrukcija, tvrdi stručna javnost u RS je toliko usko tumačen termin da prijeti da iz individualne pređe u kolektivnu odgovornost. Analitičar i pravnik Ibrahim Prohić kaže da je ovo pitanje mnogo kompleksnije od ovakvog tumačenja. Prvo, ta kvalifikacija nije novost u presudama i drugo, pravne činjenice, pa ni pravosnažne presude ne proizvode efekat u realnosti.

„Čuli smo ozbiljne kvalifikacije ali to neće imati teže posljedice na odnose u BiH ali i regionu. To je zato što ni BiH ni region nije spreman za susret sa istinom, ali ni sa službenom sudskom presudom. Radi se o nezrelim društvima, politikama koje nisu sposobne da iskorače iz devedesetih godina. Mi danas svjedočimo da je pravo slabije od politike, odnosno da je politika jača od pravnih činjenica. Mislim da ovo neće imati nikakvih daljih posebnih implikacija u trokutu Sarajevo, Beograd, Zagreb kao ni u BiH. Sve će se za nekoliko dana zaboraviti i BiH će nastaviti svoju agoniju i dalje“, kaže Prohić.

Malo ko vjeruje da bi stvari mogle da krenu na bolje nakon presude, kao ustalom ni nakon bilo koje druge, bez obzira sa koje „strane" dolazi. U tom kontekstu ne treba ni sada očekivati neku vrstu poboljšanja odnosa jer ona se trebala desiti mnogo ranije.

Republika Srpska nakon presuda

„Glorifikuju se zločini a ni u jednom trenutku nije postavljeno pitanje žrtava. U presudi je zamimljivo da se u rezimeu pročitao samo jedan dio, gdje za razliku od presude Radovanu Karadžiću nemamo pominanje Miloševića, Šešelja i svih iz vrha Srbije, već se samo jednom rečenicom upućuje na oslanjanje na političko i vojno rukovodstvo, što jeste jedan detalj kojem treba dati više pažnje“, kaže politički analitičar Tanja Topić ističući da su i ranije presude na neki način dovodile u pitanje status RS. 

„I do sada su neke od presuda ozbiljno dovodile u pitanje dalji status i poziciju RS. Takođe, ja bih ovu presudu i sve što ide uz nju, stavila u kontekst predizborne godine, tako da će sigurno biti inicijativa koje će ovo pitanje otvarati i onda ćemo vidjeti da zapravo politički akteri politizuju svaku od ovih presuda na način koji njima odgovara, pri tom ne suočavajući se sa razmjerama zla koji se desio devedesetih“, kaže Topić.

Generalno, malo je onih koji zaista misle da je presuda Mladiću u ovom trenutku i sa takvom optužnicom mogla biti drugačija. Ono što je problem za rukovodsto RS su presude u kojima su u preko 70 odsto njih osuđeni Srbi, 22 Hrvati i 7 odsto Bošnjaci a da su samo za genocid i učešešće u vršenju genocida optužena 23 lica srpske nacionalnosti.

Tanja Topic Analytikerin (DW)

Topić: "Ja bih ovu presudu i sve što ide uz nju, stavila u kontekst predizborne godine"

"BiH živi krizu političkog faktora"

Zbog svega ovoga teško je očekivati neki konkretan napredak u odnosima unutar BiH, a samim tim i funkcionisanje države, jer upravo ovakve situacije samo su sredstvo političkim elitama da se i dalje održavaju na vlasti dosadašnjom retorikom,  jer za stvarnu produktivnost nisu sposobni. Što se uostalom vidi posljednjih dvadeset godina.

„Ni u jednoj postjugoslovenskoj državi nemamo političara koji ima kapacitet državnika, koji bi izašao iz kulture konfrontacije u saradnju i partnerstvo. Obično se kaže da BiH živi političku krizu a ja kažem da živi krizu političkog faktora, što je teže, jer takvo stanje ne obećava da bi u narednom periodu moglo doći do nekog iskoraka“, kaže Prohić, sugerišući da se mora postići minimum dogovora u BiH oko ovog pitanja. „Ako niste sposobni za sučavanje sa istinom, postignite konsenzus na moratorijum na ono što se desilo devedesetih godina jer se oko toga ne može postići ni najmanji konsenzus. I da se konačno počnemo baviti konkretnim pitanjima. Ipak, skeptičan sam jer se taj koncept ne uklapa u našu političku paradigmu“, zaključuje Prohić.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android