Studiranje po Erdoganovom ukusu

Recep Tayyip Erdogan je u svom govoru u okviru sudjelovanja na samitu G20 u Osaki posebno pohvalio japanski obrazovni sustav zbog razdvajanja spolova na nekim sveučilištima. 80 ženskih sveučilišta u toj zemlji su, ocijenio je, "vrlo važna stvar". I dodao kako si može zamisliti uvođenje takvih institucija i u Turskoj.

Po povratku iz Japana je u Ankari ponovno iskazao oduševljenje tim obrazovnim konceptom po japanskom uzoru i objavio kako je već zatražio od Turskog vijeća za visoko obrazovanje (YÖK) da poduzme korake kako bi takav model zaživio i u Turskoj.

Veliki dio turskih građana, a prije svega aktivistice za ljudska prava i feministice, kritizirali su ovu Erdoganovu ideju. Mnogi smatraju skandaloznim i nezamislivim da se upravo Japan, koji baš ne slovi kao svijetli primjer ravnopravnosti među spolovima, uzima kao uzor. Prema izvještaju Svjetskoga gospodarskog foruma iz 2018. koji se bavi ravnopravnošću spolova Japan se nalazi na vrlo lošem 110. mjestu liste od ukupno 149 zemalja. Turska je još dvadesetak mjesta iza njega.

Aktivistice za ženska prava zgrožene

Fatmagül Berktay, politologinja i stručnjakinja za ženska pravama podsjeća da su odvojena sveučilišta za žene i muškarce u 19. stoljeću imala za cilj omogućiti većem broju žena pristup obrazovanju i da su u tu svrhu utemeljena i u Japanu. Danas je, međutim, upozorava ona, razdvajanje spolova u visokoškolskim institucijama prije čin diskriminacije. Turski obrazovni sustav je, prema njezinom mišljenju, u posljednje vrijeme enormno izgubio na kvaliteti stoga postoje mnogi drugi, urgentniji problemi. "Naš obrazovni sustav je načelno u vrlo lošem stanju, mora biti hitno poboljšan. I upravo sada raspravljati o razdvajanju spolova je potpuno suludo." Berktay ukazuje na rezultate studije ABIDE, usporedive sa studijom PISA u Europi, kojom se ispituju sposobnosti i znanje turskih učenika. Ona je pokazala da mnogi turski učenici imaju velike deficite u matematici i materinskom jeziku.

Erdogan i vodstvo islamsko-konzervativne vladajuće stranke AKP argumentiraju pak da bi razdvajanje spolova u obrazovnim institucijama doprinijelo boljim rezultatima studentica. Berktay tu argumentaciju smatra nelogičnom: "Ako pogledate ocjene učenica u osnovnim školama, vidjet ćete da su one bolje nego ikada ranije - iako pohađaju nastavu zajedno s dječacima."

Erdoganova "nostalgična fantazija"

Feministica Aksu Bora sa Sveučilišta Hacettepe u Ankari inicijativu turskog predsjednika vidi kao jednu "nostalgičnu fantaziju". "Ni jedna žena, pa čak ni ona konzervativnih svjetonazora", tvrdi ona, "ne želi u 21. stoljeću studirati na jednom takvom sveučilištu."

I ona smatra da turski obrazovni sustav trenutno ima puno važnijih i ozbiljnijih problema: "Apsurdno je razgovarati o ženskim sveučilištima u vremenima kada se akademski djelatnici masovno otpuštaju." Bora pritom misli na stanje u turskim obrazovnim institucijama u kojima je nakon neuspjelog pokušaja puča u lipnju 2016. veliki broj prosvjetnih radnika izgubio posao ili čak završio u zatvoru.

Ženska sveučilišta - kršenje načela laicizma

Mnogi oporbenjaci u Turskoj su nezadovoljni sve konzervativnijom politikom i retorikom turskog predsjednika. Oni predbacuju Erdoganu da miješanjem u školski i obrazovni sustav pokušava nametnuti konzervativno-islamske vrijednosti i mlađim generacijama.

I Zelal Ayman vidi inicijativu turskog predsjednika kao dio jednog većeg i dugoročnijeg plana. "Ženska sveučilišta su samo još jedan način da se stanovništvu usadi još više religioznosti. Ali to je krivi korak, mi bismo trebali sve više ići u smjeru sekularizacije. Ženska sveučilišta nas vode natrag, a ne naprijed", kaže ova aktivistica za ženska prava.

Laicizam - odvajanje vjere i države - slovi kao jedno od glavnih načela turske države od njezinog osnivanja 1923. Zato trenutno u Turskoj ne postoji niti jedno jedino sveučilište samo za žene ili za muškarce. Utemeljitelj turske države Kemal Mustafa Atatürk je taj princip vidio kao "jedan od šest stupova turske države". I danas većina građana Turske zagovara laicizam i vjeruje u njega. Zbog toga na razdvajanje spolova u obrazovnim institucijama gledaju kritično. Konačno, taj princip ima i pravnu osnovu. U jednom članku "Temeljnog zakona o nacionalnom obrazovanju" donesenom 1973. stoji: "Obrazovanje u kojemu zajedno sudjeluju oba spola je dobro."

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android