Srbija: Vlast i opozicija tek treba da otvore karte pred izbore | Politika | DW | 22.01.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

analiza

Srbija: Vlast i opozicija tek treba da otvore karte pred izbore

Vučić je iz referenduma izvukao nauk da kampanja pred izbore mora biti opšta i nemilosrdna. Najveća opoziciona kolona još se spori oko predsjedničkog kandidata i trudiće se da izbjegne zađevice.

„Evo, vi ste pametni, uzmite sada pa vodite stranku" – tako se navodno predsjednik Srbije i SNS Aleksandar Vučić obratio partijskim drugovima, kivan što su neki od njih na referendumu glasali protiv ustavnih promjena. Pedantni analitičari izbrojali su da je to jubilarni deseti put kako Vučić najavljuje ili prijeti odlaskom s čela stranke.

- pročitajte još:Referendum uspio, mala izlaznost i pobjeda NE u Beogradu

Sedamdesetak dana pred izbore, Vučić ima više briga nego što je mogao da sluti. Rascjepkana opozicija možda ima šansu da pobijedi u Beogradu, da sa prilično poslanika uđe u Skupštinu i, što je najteže, odvede Vučića u drugi krug predsjedničkih izbora. Pod uslovom da, kako kažu sagovornici DW, opozicija ne načini kardinalne greške, što nije isključeno.

Jer, referendum otkriva da kontrola biračkih mjesta nije nimalo jednostavna stvar, a pored toga, ono što bi trebalo da bude najveći opozicioni blok još se spori oko kandidata, saznaje DW.

„Hladni pogon naprednjaka"

Republička izborna komisija saopštava da je referendum prošao sa 59,59 odsto glasova „za", naspram 39,38 odsto „protiv". Uprkos halabuci da se dogodila ogromna krađa – u Beogradu je bio i manji protest – rezultati se skoro poklapaju sa uzorkom posmatračke misije CRTA.

Prema podacima te nevladine organizacije, odnos je 57,4 naspram 41,6 odsto. Odstupanje se taman drži u okviru margine greške koju CRTA postavlja na 2,4 odsto. „Da se masovno kralo, mi bismo to vidjeli", kaže za DW politikolog Vujo Ilić iz te organizacije.

Serbien Referendum

​​​​Prema podacima RIK-a „za“ je bilo 59,59, a „protiv“ 39,38 odsto izašlih na referendum

Da li je glasanje bilo manje referendum, a više zagrijavanje za izbore? Tvrdi se da od dva miliona izašlih birača većina nije znala ni marila o kakvim se promjenama u pravosuđu radi. Tema je označavana kao stručna, komplikovana, čak i dosadna.

Vujo Ilić je saglasan da se radilo o prebrojavanju vjernih glasača vlasti, i njenih tvrdih protivnika. „Vlast je odvezla referendum u hladnom pogonu – bez kampanje. Broj glasova 'za' je minimalni broj glasača na koje vlast može da računa.“

Mnogo je svjedočanstava da je kol-centar SNS imao pune ruke posla, pozivajući članove i takozvane kapilarne glasače. U tom čitanju, najviše 1,2 miliona ljudi glasa za vlast ako nema kampanje koja košta milione evra, i žestoke medijske vatre.

„Glasovi za 'ne' bili su heterogeniji", nastavlja Ilić, „kao skup svih nezadovoljnika. Možda se tu našao i poneki glasač SNS, ali ih je bilo veoma malo, iako predsjednik tvrdi da ih je bilo najviše.“

- pročitajte još:Protesti, referendum, izbori – Srbiju čeka burna politička godina

Može biti da je Vučić zabrinut, moguće i ljut na odbore koji nisu prikupili dovoljno glasača. Opcija „ne" odnijela je prevagu u tri najveća grada, Beogradu, Novom Sadu i Nišu.

Beograd na ivici noža

Vrijeme je mističnih ispitivanja mnjenja s kojima je nastavio predsjednik Dveri Boško Obradović tvrdeći da njegova „patriotska opcija" može da računa na šest odsto glasova, te da on, poslije Vučića, najbolje stoji u predsjedničkoj trci. Gostujući na televiziji Insajder, Obradović nije otkrio iz kakvog su istraživanja podaci.

Prema nedavnom istraživanju agencije Faktor plus, koja gaji dobru saradnju sa vladajućima, SNS bi odbranila apsolutnu većinu sa 57 odsto, uz još devet odsto za Socijaliste (SPS).

Cenzus bi prešla kolona oko Stranke slobode i pravde (SSP) i Narodne stranke (NS) sa 12 odsto, te zelena koalicija sa oko sedam procenata. Dobro se kotirala i koalicija Pokreta za obnovinu kraljevine Srbije i Demokratske stranke Srbije (4,2), ali su se oni u međuvremenu posvađali. Desničarska grupa Zavetnici bi bila na ivici cenzusa.

Bosko Obradovic

Boško Obradović

I u takve javno objavljene ankete se sumnja. Vujo Ilić iz posmatračke misije CRTA može da protumači ovoliko: „Prednost SNS na nacionalnom nivou je ogromna. Ostali su patuljci u odnosu na tu stranku."

„Ali, Beograd je druga priča. Imam povjerenja u istraživanja koja kažu da je broj onih koji podržavaju i osporavaju vlast tu otprilike izjednačen. Ipak, veći je problem prevesti nezadovoljnike u glasače, nego što je za vlast da izvede ljude na koje utiče i propagandom i pritiscima", dodaje politikolog.

Najvažnije karte tek treba da se otvore. Vučić nije potvrdio da će se kandidovati za predsjednika, a nejasno je koga će – i da li će ikoga – istaći kao kandidata za premijera ili gradonačelnika Beograda.

Najveća opoziciona kolona još se spori oko kandidata. Prema više izvora DW, trvenja SSP i NS su tolika, da nije isključena propast koalicije. Kao pokušaj smirivanja strasti, u toku su dva istraživanja koja mjere popularnost šestoro potencijalnih kandidata.

Neće „svoje" kandidate

„Sadašnja ispitivanja javnog mnjenja trebalo bi tobože da budu most za dogovor. Da se vidi koji kandidat kako stoji, pa će onda ponovo razgovarati", kaže nam izvor upućen u dešavanja.

U igri su imena Marinike Tepić (SSP), Miroslava Aleksića i Zdravka Ponoša (obojica NS), advokata Bože Prelevića, profesora Miodraga Zeca i bivšeg guvernera Dejana Šoškića. Potonja dvojica javno su rekli da ne žele u predsjedničku trku.

Spor djeluje bizarno, jer je NS do sada odbijala mogućnost da se njen čovjek, Zdravko Ponoš, kandiduje, iako je ostatak koalicije to želio. Ponoš se potom udaljio od stranačkog rukovodstva, pa se na njega u centrali partije gleda kao na dezertera, kažu nam izvori.

S druge strane, SSP ne želi da Marinika Tepić bude predsjednička kandidatkinja, premda je najpopularnija od svih opozicionara u Srbiji. Iz te stranke se čuje da bi Ponoš, kao general, lakše privukao neopredjeljene u eventualnom drugom krugu protiv Vučića.

Serbien Referendum Vucic

Vučić još nije potvrdio da će se kandidovati na predsjedničkim izborima

Radomir Lazović iz inicijative Ne davimo Beograd, koja je stožer zelene koalicije „Moramo", kaže da od septembra pozivaju da se nađe zajednički kandidat opozicije. „Već se debelo kasni. Nama bi bilo značajno da to bude neko iza koga možemo da stanemo. Ne bismo htjeli da nas neko stavlja pred svršen čin.“

„Imamo prijedloge i razmišljamo, ali ne nudimo kandidate u javnosti, nego hoćemo da razgovaramo", dodaje Lazović za DW.

U opozicionim krugovima se govorka da bi zajedničkog kandidata, posebno ako bude profila generala Ponoša, mogle da podrže i Dveri.

„Taj kandidat može da premaši rezultat Saše Jankovića iz 2017. godine od 16 odsto", tvrdi naš izvor upućen u dešavanja. „Ako bi stvarno bilo drugog kruga, to bi bio zgoditak koji bi Vučić dočekao maltene kao poraz.“

Rio Tinto nestaje kao tema?

Traga se i za 25.000 kontrolora na nešto više od osam hiljada biračkih mjesta. Do te brojke se stiže ako bi na svakom mjestu opozicija imala barem tri čovjeka, što je, kako nam kaže jedan izvor iz te opozicione kolone, optimalno da bi se spriječile prevare.

„Izborni dan bi mogao da bude svakakav. Treba računati i na koškanja", kaže nam lider jedne opozicione stranke. „Posebno u Beogradu gdje postoje realne šanse da vlast izgubi. Oni će pokušati da kradu u rubnim opštinama poput Barajeva i Obrenovca, nema šanse da dozvole normalne izbore.“

Vujo Ilić iz posmatračke misije CRTA kaže da je kontrola izbora za opoziciju bitnija od idealnog kandidata za predsjednika, jer idealnog nema. „Mnogi ljudi se povlače kad vide da se nade polažu u jednog velikog kandidata, u kojeg možda nemaju puno povjerenje. Prije su za mobilizaciju bitne teme poput Rio Tinta."

U četvrtak je vlada ukinula uredbu Uredbu o prostornom planu posebne namjene za Projekat „Jadar".

„Poništeni su svi upravni akti vezani za Rio Tinto, odnosno Rio Savuv, sve dozvole odluke, rješenje i sve ostalo. Ugovore nikada nismo imali", rekla je premijerka Ana Brnabić.

Radomir Lazovic und Dobrica Veselinovic

Radomir Lazović

To nije zadovoljilo sve građane koji su se, sat vremena poslije premijerkinih riječi, okupili pred Predsjedništvom Republike Srbije, tražeći moratorijum od dvije decenije na vađenje litijuma i bora. Najavljen je i nastavak protesta u subotu, mada je nejasno da li i blokada, uz zahtjev da se javnosti pokažu svi sporazumi sa Rio Tintom.

Tek će naredne sedmice pokazati da li je vlast uspjela da ukloni iskopavanje jadarita kao temu, i time opozicionoj javnosti izbije adut.

„Bez obzira na odluke vlade, zaštitićemo se samo ako smijenimo SNS. Inače će oni čekati da prođu izbori, pa da nastave s Rio Tintom i sličnim poduhvatima“, očekuje Lazović.

Djeluje da su posljednje sedmice ostavile nauk vlastima da kampanja mora da bude opšta i nemilosrdna, a opoziciji da mora izbjeći nove sukobe, te da će morati da bdi nad svim glasačkim kutijama. Ko će pobijediti u nejednakoj borbi znaće se trećeg aprila uveče, ili najkasnije kad Republička izborna komisija izađe sa svojim rezultatima.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.