Referendum uspio, mala izlaznost i pobjeda NE u Beogradu | Politika | DW | 17.01.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

srbija

Referendum uspio, mala izlaznost i pobjeda NE u Beogradu

Referendum o promjenama Ustava Srbije u oblasti pravosuđa uspio: prema preliminarnim rezultatima ZA glasalo 61,84 procenata a protiv 37,10 posto glasova. Mala izlaznost i pobjeda NE u Beogradu.

Podatak da je prve nezvanične rezultate referenduma na stranačkoj konferenciji za štampu saopštio Aleksandar Vučić a ne Republička izborna komisija vjerovatno je dobra ilustracija političke situacije u Srbiji. U svakom slučaju, bez obzira što su građani glasali za ustavne promjene, većina učesnika političkog života smatra da je mala izlaznost na referendumu zapravo poraz vlasti, jer nije dobro objasnila građanima važnost ovog referenduma.

Nastavak loših trendova

Mala izlaznost je poruka svim političkim akterima da će biti vrlo teško motivisati građane da izađu na birališta, komentariše rezultat referenduma i njegovu malu izlaznost za DW Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove.

„Vladajuća većina je u proteklih deset godina ubijedila većinu društva da su promjene nepotrebne, da oni savršeno vladaju, i da su oni prošli na vlasti bili loši. Tako da se nastavlja trend loše izlaznosti koji smo imali i na izborima prošle godine. To je u svakom slučaju poraz demokratije i pokazatelj da participativna demokratija u Srbiji ne funkcioniše", kaže Beširi.

Pravosuđe po starom

Vlast je protekli referendum na neki način reklamirala kao važan korak ka većoj nezavisnosti pravosuđa, ali naš sagovornik sumnja da će do toga doći:

„To će isključivo zavisiti od struke da li će se izboriti za veći stepen samostalnosti i nezavisnosti. Ništa tu struku nije sprečavalo da se za to izbore i u proteklih deset godina. Bojim se da pravosuđe samo sebe ne vidi kao granu vlasti već nastupaju kao da rade u službi izvršne vlasti. To će se teško promijeniti, i bojim se da će nove ustavne promjene biti plodno tlo za buduće poslušnike Srpske napredne stranke (SNS) i Socijalističke partije Srbije (SPS)", ocjenjuje direktor Instituta za evropske poslove.

Lako usvajanje - loša primjena zakona

Kao još jedan važan argument u korist glasanja za promjenu ustava vlasti su navodile evropske integracije, i da su ustavne promjene u ovoj oblasti zapravo uslov za dalji napredak Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji (EU). Naš sagovornik ističe „da za Srbiju već nekoliko godina više na važi pravilo da je dovoljno usvajati zakone i pravila".

„Ono što se u praksi pokazalo je da se zakoni vrlo lako usvajaju, ali da problemi nastaju kada dođe do njihove primjene, koja zapravo i ne postoji, i to najviše zbog političkih razloga. Za EU će biti važna implementacija zakona, da li će premijer i predsjednik i dalje komentarisati sudske slučajeve, da li će se vršiti pritisak na sudije, ili na tužioce da određene istrage pokreću ili ne pokreću. Ta praksa se nastavlja, i za sada nema nikakvih indicija da će vladajuća većina to prestati da radi", smatra Naim Leo Beširi.

Vučić

Vučić saopštava rezultate referenduma, a ne Republička izborna komisija Srbije

Neobaviješteni građani

Čitav proces pratila je relativna nezainteresovanost šire javnosti, ali i većine političkih stranka. Vladajuće stranke su pozivale da se glasa DA za promjene ustava, i to su uglavnom bili sporadični pozivi.

Opozicione stranke su najprije ignorisale referendum, no nešto kasnije su pojedine opozicione partije pozivale da se na referendum ipak izađe i zaokruži NE, vidjevši tu priliku da se zada nekakav udarac Aleksandru Vučiću. Dio opozicije je i ovom prilikom zastupao bojkot refrenduma.

Međutim, nakon što je ukinut cenzus od 50 posto plus 1 glas za uspjeh referenduma, bilo je prilično jasno da u sadašnjim okolnostima referendum, bar što se tiče vlasti, lako dolazi do željenog rezultata, i da opozicija na ovom pitanju teško može organizovati ozbiljniji otpor.

Činjenica je stoga da obje strane nisu uložile previše energije u odbranu svojih stavova povodom referenduma, i da se oko toga nije vodila previše burna debata. To se vidjelo i po zbunjenim izjavama građana na glasačkim mjestima, koji su uglavnom izjavljivali kako „očekuju da bude bolje" ili „da su obavili svoju građansku dužnost"- bilo je očigledno da većina građana nije baš dovoljno obavještena zašto je ovaj referendum važan, i kakve su njegove posljedice.

Mali korak naprijed?

Argumenti da se glasa protiv su prije svega bili da je referendum organizovala nelegitimna skupština, i da se ovim ustavnim promjenama neće dobiti nezavisnije pravosuđe jer glavni problemi sudstva ostaju i dalje prisutni.

Vlasti, ali i dio prije svega nevladinog sektora, tvrdili su da su predviđene promjene ustava u oblasti pravosuđa usklađene sa preporukama Evropske unije (EU), i da je to možda ne baš idealna promjena, ali da je korak naprijed ka članstvu Srbije u EU.

Referendum je i pored svega ipak ostao u sjenci po mnogima važnijih izbora na svim nivoima 3. aprila, koje su pojedini opozicioni lideri proglasili pravim i daleko važnijim referendumom o vlasti Aleksandra Vučića.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.