Kerozin uz pomoć sunca
28. august 2019
Manuel Romero je vrlo zadovoljan. Ovaj inžinjer kemije je ponosan na to da je sa svojih 60 godina imao priliku sudjelovati u revolucionarnom projektu koji bi mogao promijeniti budućnost. "Ali ja na ovom postrojenju radim samo posljednje tri godine", kaže on skromno. Postrojenje o kojem je riječ koncipirao je tim stručnjaka iz Njemačke, Švicarske, Nizozemske i Slovenije, i nalazi se u Móstolesu, mjestu pored Madrida. To je prvi reaktor na svijetu koji proizvodi kerozin uz pomoć sunčeve energije. Radi se o gorivu koje koriste avioni i važi za posebno velikog zagađivača okoliša. Zbog toga su širom svijeta pokrenuti projekti s ciljem da ga se umjetno sintetizira, bez korištenja sirove nafte.
Glad za kerozinom raste
Proizvodnja kerozina uz pomoć sunca predstavlja revolucionarni napredak, jer je "Sun-to-liquid", kako glasi službeni naziv projekta, neutralan što se tiče ispuštanja ugljičnog dioksida u zrak. Osim toga se na ovaj način troši znatno manje resursa nego primjerice prilikom proizvodnje bio kerozina. Pritom, umjetno sintetiziran kerozin nije bitno čišći prilikom sagorijevanja, ali bitna je razlika u njegovoj proizvodnji.
Za biološki proizveden kerozin se "sijeku šume, kako bi se sadile biljke koje se koriste u proizvodnji", napominje Romero. "Uz to velika potražnja za pojednim biljkama, koje se koriste i za prehranu, dovodi do porasta cijene hrane." Za Sun-to-liquid kerozin treba samo voda, ugljični dioksid i sunčeva energija. A ako se ugljični dioksid uzima iz zraka, na taj se način izjednačava ukupna ekološka bilanca, koja uključuje i kasnije ponovono zagađenje zraka prilikom leta aviona. U tom bi se smislu radilo o gorivu koje je neutralno u pogledu zagađenja okoliša.
Na sadašnjem stupnju tehnike brodovi ili avioni još ne mogu zbog svoje težine biti pokretani na električni pogon. Baterije koje bi za to bile potrebne su naprosto prevelike i preteške. Zbog toga do daljnjeg nema alternative kerozinu. Otuda ne čudi da se alternativnim načinima proizvodnje tog goriva poklanja tolika pažnja. Čak su i tako različite zemlje poput Japana ili Hrvatske poslale svoje stručnjake u Móstoles, kako bi se informirali o o radu Sun-to-liquid postrojenja.
Tu više od 160 velikih ogledala usmjeravaju sunčevo svjetlo na reaktor, koji se nalazi u jednom tornju visokom 20 metara. Unutrašnje komore reaktora se na taj način zagrijavaju na 1500 stupnjeva Celzijevih. Uz pomoć katalizatora se tada iz vode i ugljičnog dioksida, koji je filtriran iz zraka, sintetizira plin. Njega se potom posebnom metodom pretvara u tekućinu - gorivo za avione.
Stručnjaci Organizacije za civilni zračni promet ICAO računaju da će se potrošnja kerozina do 2050. ušesterostručiti na oko 860 milijuna tona godišnje. Istovremeno u cilju zaštite klime sve više vrše pritisak na potrošače da promjene svoje ponašanje.
Zračne kompanije u potrazi za kerozinom
To je svakako jedan od razloga zbog kojih i različite zračne kompanije tragaju za sintetičkim rješenjima. Jedna od njih je i njemačka Lufthansa. U rafineriji Heide na sjeveru zemlje u toku je istraživački projekt u okviru kojeg se kerozin proizvodi uz pomoć vjetrenjača. Klimatska bilansa je i tu vrlo dobra, ali cijena proizvodnje tako sačinjen kerozin još uvijkek čini nerentabilnim. Jedna litra košta oko dva eura, što je četiri puta više no na regularnom tržištu - tu se litra prodaje za pola eura.
"Razlog je što se, za razliku od benzina za aute, kerozin ne oporezuje", kaže Christoph Falter, voditelj njemačkog dijela projekta Sun-to-liquid.
Kako postići konkurentnost
Zbog toga bi, smatraju stručnjaci angažirani na projektu, politika tu razliku u cijeni trebala izravnati - primjerice uvođenjem poreza na kerozin, uz pomoć trgovine certifikatima ili određivanjem obveznih kvota za alternativna goriva.
Osim toga, nada se Manuel Romero, da bi tokom sljedećih godina trenutno skupa tehnika, kojom se ugljični dioksid filtrira iz zraka, mogla postati znatno jeftinijom. Time bi onda i cijena sintetičkog kerozina pala.
U takav razvoj je uvjeren i Hanno Schoklitsch, izvršni direktor njemačke firme Kaiserwetter, koja je također angažirana na priojektu. "Sun-to-liquid je ključ za razvoj ekološki prihvatljivog oblika mobilnosti, uključujući i onu na moru", smatra on. Manuela Romera bi to naravno veselilo: "To bi bila kruna moje znanstvene karijere. I to je jedan od razloga zbog kojih sam ja pro europski orijentiran: bez sedam milijuna eura iz europskih fondova, i suradnje tolikog broja međunarodnih stručnjaka, ovaj uspjeh uopće ne bi bio moguć."