Sram od letenja?
1. juli 2019
Aktivistica za zaštitu klime, Greta Thunberg iz Švedske nikada ne leti. Čak i na samit Ujedinjenih nacija o klimi u New Yorku ona želi preći Atlantik bez ukrcavanja u avion - umjesto toga, ona će vjerovatno kupiti kartu za brod.
A mi ostali? Sigurno je tek da je u vazdušnom saobraćaju evidentan porast. Primjerice, svjetski putnički promet povećao se za jednu trećinu u periodu između 2009. i 2014. godine. Više od tri milijarde ljudi se svake godine ukrcalo u avion u tom periodu. Posebno je u azijskom vazdušnom saobraćaju zabilježen veliki rast.
Veliki rast jeftinih avio kompanija
I pogled u budućnost je jasan: samo za Njemačku, prema prognozama Njemačkog centra za vazdušne i svemirske letove, ukoliko se trendovi u tom segmentu nastave razvijati kao do sada, do 2030. godine predviđeno je povećanje broja putnika na 175 miliona godišnje. Poređenja radi, tokom 2014. godine ta brojka je iznosila 105 miliona. Tokom prošle godine povećao se udio jeftinih letova: više od 5.300 niskobudžetnih aviona uzlijetalo je svake sedmice sa teritorije Njemačke.
Treba imati na umu da je riječ o brojkama za Njemačku, zemlju u kojoj su tokom evropskih izbora svaki peti glas dobili Zeleni, i u kojoj, prema rezultatima nedavne studije Saveznog ministarstva za okoliš, više od dvije trećine ispitanika smatra zaštitu okoliša i klime vrlo važnim izazovom.
"Letimo samo svake dvije ili tri godine"
Prijepodne na aerodromu Köln-Bonn. Još uvijek je mirno, jer glavno vrijeme putovanja još nije počelo. Pred 30-godišnjim Pietom i 29-godišnjom Claudiom je sedmica dana boravka u Solunu. Ne, nemam grižnju savijesti zbog klimatskih promjena, kaže Piet. "Mi letimo avionom tek svake dvije do tri godine. Osim toga, ovo je i naš medeni mjesec."
Na dijelu predviđenom za dolazak putnika Sergej čeka svog rođaka. "Ja letim četiri do pet puta godišnje", kaže ovaj student iz Češke. Na kraju krajeva, kako kaže, želio bi vidjeti što je više moguće svjetskih destinacija, a avionom se brzo stiže do ciljeva. A klima? "Ah, nekako je sve to loše za klimu", kaže Sergej, "i vožnja automobila također".
Avion protiv automobila
Može li se zaista uporediti vožnja automobila i letenje? Lufthansa je u svom najnovijem izvještaju o održivosti navela koliko se kerozina u prosjeku troši po jednom putniku te kompanije na 100 pređenih kilometara - u 2017. godini to je iznosilo 3,68 litara. Svaki SUV troši više - zar ne? Ova očigledna tvrdnja zavarava. Zato što se nasuprot tome mora uporediti potrošnja goriva aviona. Tako bi za jedan avion sa 200 putnika bilo potrebno 736 litara na 100 kilometara.
Prilikom letenja uz emisiju ugljičnog dioksida, koji je štetan za klimu, pojavljuje se i dodatni problem. Kroz kondenzovane tragove koje oni ostavljaju iza sebe, koji postaju oblaci, te emisije drugih štetnih tvari, kao što je ozon, nastaju dodatni efekti staklenika.
Frank Wetzel, stručnjak za kontrolu zagađenja u vazdušnom saobraćaju pri Saveznoj agenciji za zaštitu okoliša, kaže: "Na svaku tonu CO2 dolazi do još jedne pojave uticaja na klimu prilikom letenja, a ona odgovara emisiji od dvije tone ugljičnog dioksida." Zbog toga nije primjereno poređenje automobila sa avionima.
Kompenzacija CO2 - da li zaista pomaže?
Ko želi, može kompenzirati sopstvenu emisiju CO2 za letenje, kao i za vožnju automobila. Organizacije kao što su "myclimate" ili "atmosfair" izračunavaju koliko štetnih tvari jedan putnik emitira na jednoj ruti sa odgovarajućim transportnim sredstvima i koliko je novca potrebno da se ta šteta pričinjena klimi negdje drugo nadoknadi, poput podstcanja obnovljivih izvora energije u zemljama u razvoju. Međutim, Arne Fellmann, stručnjak za saobraćajnu politiku u BUND-u, ističe: "Prvo se emituje CO2, ali kompenzacija je u početku samo na papiru." I dok su klimatski uticaji tokom letenja trenutni, mjerama za ublažavanja klimatskih šteta često treba vremena dok ne postanu djelotvorne.
Sergej, student iz Češke, još nije platio nikakvu kompenzaciju za svoje letove. "Možda nekada kasnije, ako zaradim više novca", kaže on. Larisa, koja leti sa svojim dečkom Danijelom sa aerodroma iz Kölna do Menorke, morala bi, prema kompenzacijskom kalkulatoru, platiti 10 eura kako bi nadoknadila štetu na klimi za ovaj i povratni let. Iako ovoj 25-godišnjakinji nije poznata ta metoda, ona je u suštini smatra dobrom.
Državne subvencije za putovanja koja štete klimi
Iako u Saveznom ministarstvu za zaštitu okoliša (BUND) pozdravljaju dobrovoljne uplate naknada, također zahtijevaju političko reguliranje, kao što je porez na CO2. Time bi avionske karte bile znatno skuplje, a druga prevozna sredstva, poput željeznice ili međugradskih autobuskih linija, u poređenju s avionima jeftinija.
U principu, bilo bi važno umanjiti finansijske olakšice za letove, zahtijevaju iz BUND-a, kao i iz Savezne agencije za zaštitu okoliša (UBA). Dakle, oslobađenje plaćanja poreza na kerozin ne bi bilo primjereno trenutnoj situaciji. Razlog za to oslobađanje od poreza je regulativa EU. U međuvremenu, moguće je uvođenje poreza na kerozin za domaće letove, a to bi između sebe mogle dogovoriti i države članice, piše u izvještaju Savezne agencije za zaštitu okoliša o subvencijama za 2016. godinu. Prema tome Njemačka je u 2012. godini izgubila više od sedam milijardi eura na porezu na kerozin. Sada bi ta suma, zbog povećanog vazdušnog saobraćaja, trebala biti znatno veća.
A postoji još više državnih subvencija: svi prekogranični letovi su u Njemačkoj oslobođeni PDV-a: ova stavka je doprinijela izostanku poreskih prihoda u istom periodu u iznosu većem od 4,7 milijardi eura.
Vodeno gorivo, CO2 i struja
Nazad na aerodrom Köln-Bonn. Rambaske i Asereka danas sa svojom djecom lete u Veneciju. "U Pariz smo išli autobusom, ali sa malom djecom putujući u Italiju 18- 20 sati - to ne ide", kaže otac indijske porodice iz Kölna. On se nada da će aviokompanije konačno uraditi nešto kako bi letovi bili manje štetni za klimu, kaže Rambaske.
Uistinu, Lufthansa Systems već radi na rutama koje su bolje za zaštitu klime. Pri tome se stavlja fokus na izbjegavanje formiranja oblaka koji dovode do klimatskog zagrijavanja. Postoje i neka druga područja tog djelovanja, a to je proizvodnja bio-nafte.
Taj sistem se razvija pod imenom "Power to Liquid", PtL. Pri tome se pomoću obnovljive električne energije iz vode elektrolizom dobija vodonik. U drugom koraku se dodavanjem CO2 iz vazduha proizvodi sintetičko ulje. Od njega se opet može proizvesti, kao i iz fosilnog ulja, kerozin i druga goriva.
Jedna od firmi koje proizvode opremu za ovaj proces je kompanija Sunfire iz Drezdena. U konzorcijumu sa drugim kompanijama, ona gradi pilot postrojenje u Roterdamu. Očekuje se da će naredne godine u Norveškoj početi sa radom jedno veće postrojenje. Tamo će se moći proizvoditi oko deset miliona litara godišnje, kaže glasnogovornik Nico Ulbicht.
Kvote za "bio-kerozin"
Problem je što je sintetički kerozin znatno skuplji od fosilnog kerozina, oko jedan do dva eura po litru. Dugoročno gledano, sudeći bar po prognozama Sunfire-a, cijena bi trebala pasti ispod jednog eura po litru. Međutim, to pak zavisi od toga u kojoj mjeri su obnovljive energije dostupne, kaže Ulbicht.
Uprkos višoj cijeni, organski kerozin je interesantan za avio-kompanije, ističe portparol kompanije. "Avio-kompanije koje lete "zeleno" imaju koristi od marketinškog efekta." Na primjer, holandski low-cost prevoznik Transavia je već osvojio prvog kupca. Osim toga, Sunfire koristi regulatorne mjere političara. Da će u budućnosti svaki avion morati dokazati da u rezervoaru ima jedan dio sintetički proizvedenog kerozina, je potpuno realističan scenario, smatra Ulbicht.
Pogrešna nada u bio-gorivo?
Dok i UBA i BUND u sintetičkom kerozinu vide rješenje za budućnost vazdušnog saobraćaja, pokret za klimatsku pravdu "Stay Grounded" ostaje skeptičan. Anne Kretschmar iz "Am Boden bleiben", njemačke članice ovog udruženja, smatra da će proći još dosta vremena prije nego što se kroz PtL mogne proizvesti dovoljno goriva. "Ali, mi nemamo vremena", kaže ova aktivistica za zaštitu klime.
Stoga, "Stay Grounded" zahtijeva strukturalnu promjenu mobilnosti - i to odmah. "Bonus program mora biti ukinut. Već sada je jasno da nekolicina sudjeluje u velikom broju letova", kaže Kretschmar. Uključivanje samo instrumenata kao što su PDV i porez na CO2 za letove je nepravedno. Umjesto toga, klimatska organizacija predlaže stepenovane cijene za avionske karte. "Ljudi koji lete samo jednom godišnje plaćaju nižu cijenu za svoju kartu od ljudi koji lete na istoj ruti po deseti put."
Osim toga, evropska željeznička mreža trebala bi biti proširena, te obezbijediti noćne vozove. Ali bi i u drugim oblastima bila nužna promjena svijesti. Primjerice, poslodavci bi morali prihvatiti to da službeno putovanje traje više radnih dana, ukoliko bi se izabrao održivi način prevoza.
U Švedskoj, gdje je ovaj pokret osnovan, nije se samo u jeziku etablirala riječ "sram od letenja". Prema podacima nacionalnog željezničkog preduzeća SJ, broj poslovnih putovanja vozom prošle zime je porastao čak za 21 posto, dok je broj domaćih letova naglo opao. Međutim, kada su u pitanju letovi u inostranstvo u protekloj godini, sram od letenja nije prevagnuo. Broj putnika malo se povećao.