Sirija: Hoće li UN vršiti istragu o UN-u?

Sličnu priču ispričao je i Luaj Junis, medijski aktivista iz sirijskog grada Džinderisa. „Bilo je to kao smak svijeta", rekao je. Neposredno nakon zemljotresa, dobrovoljci su vitlali sjekirama i krampovima pokušavajući da dođu do zarobljenih preživjelih.

„Vidjeli smo mnogo slučajeva ljudi koji su bili živi pod ruševinama dva ili tri dana“, rekao je on za DW, „ali zbog sporog dolaska pomoći iz inostranstva, umrli su".

- pročitajte još: Mjesec dana poslije zemljotresa u Turskoj i Siriji: bilans katastrofe

Ujedinjene nacije kažu da je više od 4.500 ljudi poginulo u zemljotresu na sjeverozapadu Sirije. Više od 8.700 je povrijeđeno, a preko 11.000 je beskućnika.

Zašto je pomoć trajala toliko dugo?

Navedeni su različiti razlozi za odlaganje pomoći koja je stigla do sjeverozapadne Sirije koju drže pobunjenici. Na primjer, humanitarne organizacije koje se nalaze neposredno preko granice u Turskoj takođe su bile pogođene zemljotresom — humanitarni radnici su poginuli, a štabovi su uništeni — a oštećeni su i neki putevi u Siriji.

- pročitajte još: Potres u sjevernoj Siriji: žene nose težak teret

Ali UN su naišle na posebne kritike jer, kao organizacija za koordinaciju, nisu pozvale međunarodne timove za potragu i spasavanje u gradovima da se pozabave strašnom situacijom u ovom dijelu Sirije koji drži opozicija. Ujedinjene nacije su čekale dozvolu sirijske vlade, na čelu sa diktatorom Bašarom Asadom, da to učine. I to uprkos činjenici da pravni stručnjaci već neko vrijeme govore da UN-u ne treba dozvola za ovu vrstu prekogranične pomoći. Takođe se ignoriše realnost na terenu. Jer, sirijska vlada ionako ne kontroliše ove granice. To rade sirijske pobunjeničke grupe i turska vlada.

Šef UN-ovog odjela za pomoć, Martin Grifits, ranije se izvinio zbog neuspjeha svoje organizacije na društvenim mrežama.

Posle zemljotresa, Raed Saleh, šef sirijskih snaga civilne odbrane Bijelih šljemova, rekao je novinarima da UN nisu pomogle dovoljno brzo i zatražio je izvinjenje i istragu.

„Nesumnjivo je da su neuspjesi u reagovanju na sjeverozapadu Sirije, uključujući i UN, direktno izazvali smrt, povrede i morbiditet koji su se mogli izbjeći“, potvrdila je grupa istraživača u martovskom izdanju britanskog medicinskog časopisa The Lancet. Oni su takođe pozvali da „nezavisna komisija pod mandatom UN-a izvrši istragu".

Komisija UN takođe želi reviziju

Ranije ove nedelje, sve brojnijem horu pridružilo se tijelo UN-a, Nezavisna međunarodna istražna komisija za Siriju.

Komisija, koja je osnovana 2011. za praćenje kršenja ljudskih prava u Siriji, predstavila je svoj 27. izvještaj Savjetu UN za ljudska prava u Ženevi. Tokom sastanka, predsjedavajući komisiji Paulo Pinjeiro rekao je da tijelo podržava „pozive mnogih Sirijaca i drugih na temeljnu reviziju efikasnosti Ujedinjenih nacija i humanitarnog odgovora šire međunarodne zajednice na katastrofu“.

Komentar komisije pohvalili su mnogi posmatrači iz Sirije. Ali kako bi izgledao takav pregled? I može li ovakva istraga ikada donijeti pravdu Sirijcima, poput Asvada, koji su tako tragično pogođeni?

DW je zvao razne agencije i kancelarije UN-a i, uprkos nedavnoj sugestiji Komisije o Siriji, ostaje nejasno tačno kako bi takva istraga mogla da se odvija ili da li će uopšte moći da se izvede.

Kako će UN istražiti UN?

Komisija za Siriju je u saopštenju za DW rekla da ne može ništa više da uradi jer svaka takva revizija je van njenog mandata, a to je praćenje kršenja ljudskih prava unutar zemlje. Ne bi bilo pravo tijelo da se sprovede ovakva istraga, istakla je portparolka komisije.

Drugi portparol Kancelarije UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova, ili OCHA, koja bliže sarađuje sa organizacijama za pomoć sa sjedištem u blizini tursko-sirijske granice, objasnio je da će vjerovatno doći do unutrašnje revizije.

„Uobičajena je praksa da OCHA sprovede internu reviziju svog odgovora za bilo koju veliku vanrednu situaciju", objasnila je Kirsten Mildren iz OCHA. „Ovo nam pomaže da poboljšamo način na koji treba da reagujemo na buduće krize i da izvršimo promjene u sistemu kada je to potrebno."

Buduću istragu mogao bi podržati Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava, rekao je za DW Metju Braun, službenik za javno informisanje Savjeta. Savjet, ili UNHRC, predvodi 47 država članica, a ne administratori UN-a, objasnio je Braun. Ako bi bilo koja država članica željela da ubijedi druge zemlje da zatraže nezavisnu istragu, onda bi to bio jedan od načina da se pokrene istraga, rekao je on.

UNHRC zasjeda do 4. aprila, dodao je Braun, ali trenutno ideja o istrazi o kašnjenju sirijske pomoći nije na njegovom dnevnom redu.

Vršiti pritisak na menadžment

Drugi način da se takva istraga pokrene bio bi podnošenje zahtjeva Generalnoj skupštini UN. To bi ipak bilo teže, jer bi tada većina od 193 zemlje članice UN-a morala da pristane na rezoluciju — da je neophodna istraga UN-a od strane UN-a.

Ali, generalni sekretar UN Antonio Gutereš takođe ima ovlašćenje da naredi takvu istragu. Pritisak na rukovodstvo UN je pomogao u sličnim slučajevima u prošlosti. Na primjer, Haićani su na kraju dobili neku naknadu nakon izbijanja kolere 2010. u njihovoj zemlji.

- pročitajte još: Hoće li donatorska konferencija EU pomoći Siriji?

Međutim, kada je u pitanju potencijalna istraga o kašnjenju pomoći neposredno nakon zemljotresa na sjeverozapadu Sirije, nijedna od ovih opcija se ne koristi.

A što se tiče Sirijaca poput Asvada i Junisa, koji su izgubili prijatelje i porodicu u katastrofi, oni nemaju drugog izbora nego da snose posljedice odluka koje su donijete tako daleko od svojih domova početkom februara.

Na tekstu sarađivao Omar Alban

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu