Može li zemljotres u Siriji pomoći u rehabilitaciji Assada?

Sirijski predsjednik Bashar al-Assad pojačao je napore za povratak svoje zemlje na međunarodnu pozornicu nakon razornog potresa koji je pogodio dijelove sjeverne Sirije, kao i jug Turske.

U iznenađujućem potezu u petak poslijepodne, Assad je rekao da će pristati na međunarodne zahtjeve i dopustiti pomoć u regije koje nisu pod državnom kontrolom te da pomoć više neće morati ići preko glavnog grada Damaska.

Još uvijek nije jasno hoće li EU prihvatiti Assadovu ponudu jer bi to i dalje značilo suočavanje s njegovim režimom.

Ranije ove sedmice, sirijski parlament pozvao je međunarodnu zajednicu "da odmah i hitno ukine nepravednu opsadu i jednostrane prisilne mjere nametnute sirijskom narodu", izvijestila je u utorak državna novinska agencija Sana.

Prema riječima Samija Hamdija, generalnog direktora International Interesta, globalne tvrtke za procjenu rizika i obavještajne poslove sa sjedištem u Londonu, potres nudi priliku da se ojača međunarodna zajednica u službenom priznanju inzistirajući da se svi napori koordiniraju s Damaskom na temelju toga da je to jedina vlast nad cijelim sirijskim teritorijem, ili [inzistirajući četiri dana na tome da] nikakva pomoć neće stići u sjeverozapadnu Siriju preko teritorija pod Assadovom kontrolom. 

Prema Hamdijevom mišljenju, ovo pokazuje da Assad nije davao prednost pomoći nakon katastrofe "već da je svoje nade polagao u normalizaciju i međunarodnu rehabilitaciju".

Kao odgovor na Assadovu početnu zabranu pomoći za područja koja nisu pod vladinom kontrolom, Turska je u četvrtak počela dopuštati UN-ovim kamionima sa zalihama da prođu prijelaz Bab-al-Hawa na granici sa Sirijom.

To znači da međunarodna pomoć može biti pružena i Sirijcima u područjima pod kontrolom pobunjenika na sjeverozapadu zemlje i kurdskom poluautonomnom sjeveroistoku.

Povratak u Arapsku ligu?

Kao konsenkvenca potresa, sirijska vlada već ima sve veću podršku arapskih zemalja, čak i onih koji su prekinule veze s Damaskom zbog građanskog rata koji traje od 2011.

U ponedjeljak je egipatski predsjednik Abdel-Fattah el-Sissi navodno nazvao Bashara al-Assada prvi put od početka rata. Egipatska strana je kasnije potvrdila da zemlja koordinira isporuke pomoći s vladom u Damasku.

Slično tome, Katar i Oman, koji se čvrsto protive Assadovom režimu, najavili su zračni most sa isporukama pomoći Turskoj i naznačili da je ona također usmjerena prema sirijskom narodu, iako zaobilazi sirijsku vladu.

Iračka vlada je u međuvremenu ponovila pozive za povratak Sirije u Arapsku ligu, grupu koju čine 22 zemlje koje su suspendirale Siriju 2011. godine zbog Assadovog brutalnog gušenja demonstracija.

Slično tome, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Libanon, Oman i Alžir signalizirali su da bi željeli vidjeti Siriju ponovo u Arapskoj ligi. 

Čak je i Turska, koja je glavna u podršci regijama koje su pod kontrolom oporbe na sjeverozapadu, odmrznula je veze s Damaskom ranije ove godine.

"Turska je uključena u razgovore s Assadovim režimom", rekao je za DW Guney Yildiz, koji se bavi analizom političkih rizika i koji istražuje Siriju. "Iako detalji razgovora ostaju nepoznati, moguće je vjerovati da oni obuhvataju postupnu obnovu Assadove kontrole nad ovim područjima", kaže ovaj analitičar iz Londona.

Međutim, Hamdi ne vjeruje da će Assad uskoro osvojiti prevlast na sjeveroistoku ili sjeverozapadu zemlje. "Sigurnost ne jamče ni oporbene skupine niti Turska koja je i dalje odlučno protiv toga da Assad ponovno uspostavi svoju vlast na sjeverozapadu bez prethodnog dogovora o uvjetima koji se tiču tampon zona, premještanja izbjeglica i zona utjecaja", kaže on za DW.

"Isto se odnosi i na sjeveroistok gdje sigurnost jamči SAD koje su, čini se, nepopustljive u olakšavanju kurdske autonomije kako bi kontrolirale Assada", dodao je Hamdi.

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) obećala je u petak ujutro poslati humanitarnu pomoć u vrijednosti od 85 milijuna dolara (79 milijuna eura) za Tursku i Siriju, uključujući i stanovništvo od oko četiri milijuna ljudi u regiji Idlib koji je pod kontrolom pobunjenika.

"Američke sankcije Siriji neće stajati na putu naporima za spašavanje života sirijskog naroda", stoji u priopćenju američkog Ministarstva financija.

"Dok američki programi sankcija već sadrže snažna izuzeća za humanitarne napore, danas Ministarstvo financija izdaje opću licencu za odobravanje napora za otklanjanje posljedica potresa kako bi se oni koji pružaju pomoć mogli usredotočiti na ono što je najpotrebnije: spašavanje života i obnovu", stoji u saopćenju.

Ismail Azzam je dao doprinos pisanju ovog članka.
Urednik: Andreas Illmer

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu