1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako se Schmidt preračunao sa promjenom Izbornog zakona?

19. april 2023

Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, želio je "deblokirati" zemlju, ali je stvorio novi sukob. „Schmidt bi uskoro pod pritiskom SAD mogao ponovo promijeniti Izborni zakon“, piše austrijski list „Standard“.

https://p.dw.com/p/4QHNw
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt
Visoki predstavnik u BiH Christian SchmidtFoto: Elman Omic/AA/picture alliance

Austrijski list „Standard" je objavio analizu svoje dopisnice iz Sarajeva Adelheid Wölfl, koja počinje pitanjem autorice: „Da li će on to stvarno ponovo uraditi?". Novinarka potom pojašnjava da se trenutno u BiH špekuliše o tome hoće li Christian Schmidt, na pritisak Ambasade SAD, „sljedeće sedmice ponovo promijeniti Izborni zakon ili Ustav. Američka ambasada to, kako se kaže u tekstu, želi iskoristiti za formiranje vlade na nivou Federacije BiH koja bi bila "po njenoj mjeri". Međutim, "formiranje vlasti, demokratski i bez ikakve izmjene zakona od strane Schmidta, bilo bi moguće odmah kada bi u njoj mogla biti i bošnjačka nacionalistička SDA".

Autorica navodi da koalicija bez SDA trenutno nije moguća, jer je potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo - čovjek iz SDA i bez njega i njegovog odobrenja ne može se formirati entitetska vlada. „Sada Schmidt očito želi da pokuša svojim bonskim ovlastima nekako pravno promijeniti ovu okolnost, kako bi se mogla formirati vlada bez SDA, kako želi i američka ambasada".

Ono što je kontradiktorno u cijeloj priči je, kako piše Standard: „činjenica što je SDA-kadar Lendo postao potpredsjednik FBiH i sa tom funkcijom ima ključnu ulogu, ustvari plod Schmidtove odluke. Schmidt je u pravom smislu riječi ´sebi snio jaje`. Pošto je Schmidt promijenio Izborni zakon, jedan glas je morao da se dodijeli žrijebom. Jaja iznenađenja s imenima poslanika su stoga zapravo stavljena u staklenu posudu i jedno je izvučeno. Na taj način je SDA došla do pozicije u vlasti, a kao posljedica toga je izbor Lende za potpredsjednika".

HDZ-u u BiH ne manjka podrške iz Hrvatske
HDZ-u u BiH ne manjka podrške iz HrvatskeFoto: Vera Soldo/DW

Dakle, da Schmidt u izbornoj noći nije promijenio Izborni zakon, ne bi ni došlo do sadašnje pat pozicije. „Schmidt se sada suočava sa teškim zadatkom. Njegova buduća odluka je već kontroverzna. Hrvatski nacionalistički HDZ, kojem je Schmidt blizak, ne želi promjenu Ustava, već želi da Schmidt donese odluku da iz igre izbaci SDA. S druge strane stranke, koje žele da budu dio koalicije, žele ustavnu promjenu. Trenutno su u toku pregovori sa Schmidtom."

Promijenjena proporcionalnost

Adelheid Wölfl u svojoj analizi podsjeća da je Schmidt svoju odluku o izmjenama Izbornog zakona obrazložio time da želi "deblokirati" državu, a zapravo je odgovorio na želje HDZ-a i Vlade susjedne Hrvatske. „HDZ je proteklih godina više puta prijetio i blokirao formiranje vlade u FBiH. Istovremeno, uz pomoć Hrvatske, se u Washingtonu lobiralo sa dosta novca. Cijela hrvatska vanjska politika unutar EU također je bila usmjerena na pomoć HDZ-u u Bosni i Hercegovini da dobije više moći, utjecaja i mogućnosti blokade. Lobiranje je uspjelo. Blokirajuća stranka HDZ je nagrađena", piše „Standard".

Prethodno se, kako se pojašnjava u članku, pokušalo doći do rješenja demokratskim putem. Predstavnici EU su mjesecima pregovarali sa drugim bosanskim partijama, kako bi se ispunile želje HDZ-a a "dealu" je prethodio "preddeal", odnosno sporazum za Mostar, od kojeg je profitirala nacionalistička SDA. "Ali onda se SDA stavila na stranu probosanskih stranaka, koje od BiH žele stvoriti građansku državu i koje žele suzbiti etničko-teritorijalnu podjelu, koju priželjkuje HDZ. Tako su se izjalovile promjene Izbornog zakona po želji HDZ-a".

„Onda je na scenu stupio Schmidt. Prema navodima diplomata, američki State Department želio je "disciplinovati" SDA. U budućnosti ova stranka ne bi smjela biti dio vlasti ni na državnom ni na saveznom nivou, jer nije sudjelovala u dogovoru sa HDZ-om. Istovremeno, predstavnici međunarodne zajednice su se izjasnili protiv onih snaga, koje od Bosne i Hercegovine žele građansku državu, prije svega protiv popularnog nenacionaliste Željka Komšića, koji je ponovo izabran u državno Predsjedništvo.

SAD podržavaju etno-nacionaliste

Spor između građansko orjentisanih snaga i etnonacionalistaeskalirao je posljednjih mjeseci jer je međunarodna zajednica, prije svega SAD ali i EU, podržala etnonacionaliste", piše Adelheid Wölfl u analizi objavljenoj u austrijskom „Standardu" i podsjeća da je američki politikolog Janusz Bugajski nedavno objasnio američki plan, koji se krije iza intervencije na Balkanu.

Veliki broj građana BiH je nezadovoljan radom Christiana Schmidta
Veliki broj građana BiH je nezadovoljan radom Christiana SchmidtaFoto: Klix.ba

„On bi trebalo da obezbjedi dominaciju tri regionalne sile (Srbije, Albanije, Hrvatske), koje svojom hegemonističkom politikom dominiraju nad ostalim državama na tom području. Prema Bugajskom, plan uključuje Schmidtove izborne promjene u Bosni i Hercegovini u korist hrvatskih nacionalista, planirano stvaranje zajednice srpskih opština na Kosovu u korist srpskih nacionalista i stvaranje vlasti u Crnoj Gori koja legitimiše sve veći uticaj srpskih nacionalista u državnim institucijama. To zapravo znači da su državni interesi Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova narušeni od strane hegemonističkih susjednih država. Nešto slično se već dogodilo Sjevernoj Makedoniji kroz hegemonističku politiku Bugarske."

Nesklad između vrijednosne orijentacije i stvarnosti

Njemačka vlada, koja službeno zagovara vanjsku politiku zasnovanu na vrijednostima, do sada se nije protivila ovoj politici SAD, iako je i ova američka politika u suprotnosti s ciljevima demokratizacije i građanske orijentacije, koje njemački parlament zvanično podržava svojom rezolucijom o BiH. Sjedinjene Američke Države već neko vrijeme stvar drže u svojim rukama, a EU i države članice EU imaju mali uticaj.

„Ovo je također zabrinjavajuće jer bosansku državu i dalje napadaju srpski nacionalisti pod kontrolom Kremlja. Lider nacionalističke stranke SNSD Milorad Dodik u više navrata prijeti otcjepljenjem Republike Srpske i najavio je da će prekinuti sve kontakte sa SAD. Ustav Bosne i Hercegovine, koji se zasniva na pravima etničkih grupa, a koji su napisali američki pravnici nakon rata, važan je za nacionaliste poput Dodika jer mu osigurava vlast."

„Antisrpski koncept"

Bosnien und Herzegowina | Milorad Dodik
Milorad Dodik ne krije svoje simpatije prema Srbiji i želje da se RS odcijepi od BiHFoto: Dragan Maksimovic/DW

Stoga je Dodik, kao i HDZ, protiv države uređene po modernim evropskim građanskim principima. Nedavno je rekao: "Oni nastoje nametnuti istoriju civilne države a to je antisrpski koncept. Sviđalo se to nekom ili ne, mi se koncentrišemo na srpske nacionalne interese". Dodik godinama želi da uništi državu Bosnu i Hercegovinu i stvori Veliku Srbiju, baš kao što su to etnički nacionalisti željeli devedesetih godina. Dodik prije svega želi da se državna imovina definiše kao vlasništvo Republike Srpske i zbog toga povećava svoje prijetnje. "Ako nam neko pokuša oteti imovinu, mi ćemo otcijepiti Republiku Srpsku", kaže Dodik.

Građani bez perspektive

Budući da međunarodna zajednica, prije svega SAD, podržava etnonacionaliste, ali ne i građansko orijentirane snage u Bosni i Hercegovini, za očekivati ​​je da će u budućnosti one stranke, koje su orijentirane na građane, izgubiti utjecaj. SDA bi mogla ponovo odustati od svoje građansko-državne orijentacije i djelovati samo na etnonacionalistički način, a mnogi Bosanci će emigrirati jer ne vide budućnost u etno-državi.

Mnogo je građana BiH koji žele državu koja poštuje njihova građanska prava. Trenutno su diskriminisani svi građani koji pripadaju manjinama ili "mješovitim" porodicama ili koji ne žele da se etnički definišu. Međutim, ni EU ni SAD ni visoki predstavnik ne podržavaju ove diskriminirane ljude, poput Roma i Jevreja, već podržavaju HDZ.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu