Sarajevski protesti: „Schmidt go away, OHR stay“

Transparenti s nedvosmislenim porukama istaknuti su tokom sarajevskih protesta u petak 31. marta: „Schmidt go away, OHR stay", „Christiane dosta je bilo", „EU smetaju Bošnjaci, a nagrađuju se UZP (Udruženi zločinački poduhvat) i agresori", „Mi smo Evropljani, hoćemo evropske standarde"... Više od hiljadu ljudi okupilo se na protestima ispred sjedišta OHR-a (Office of the High Representative – Ured visokog predstavnika) u Sarajevu. Protesti su upriličeni u ičekivanju formiranja nove Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) ali i moguće nove odluke visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta. Njemački diplomata bi, kako  izvještavaju mediji u BiH, ponovo mogao iskoristiti „bonske ovlasti" radi „deblokade" formiranja vlasti u FBiH. Demonstranti su zahtijevali „normalnu državu", poručivali „Ne damo BiH", a okupili su se i strahujući od moguće nove odluke njemačkog diplomate koja bi, kako tvrde organizatori, poput one od 2. oktobra prošle godine mogla „dodatno podijeliti BiH po etničkim osnavama".

„Međunarodna zajednica kroz instituciju visokog predstavnika ovdje nameće etno-feudalizam, segregaciju, diskriminaciju pa čak i kolonizaciju BiH", kaže apelantica pred Evropskim sudom za ljudska prava Azra Zornić. Evropski sud je 2014. godine donio presudu u predmetu „Zornić protiv BiH" u korist apelantice jer nije mogla učestvovati kao kandidat na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo BiH zbog toga što se ne izjašnjava kao pripadnica etničke grupe. Uprkos presudama Evropskog suda, ta diskriminacija još uvijek nije eliminirana iz Ustava BiH. „Mi, građani BiH, nećemo dopustiti diskriminaciju i to je poruka Christianu Schmidtu. Poručujemo mu da povuče amandmane od 2. oktobra, da nas pusti da sami organiziramo život u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava ili da spakuje kofere i ode iz BiH", kaže Zornić.

Demonstranti žele građanski model, a ne etničke podjele

Demonstranti su tražili Schmidtovu ostavku, ali ne i odlazak OHR-a. „Pošaljite nam sposobnog predstavnika umjesto HDZ-ovog (Hrvatska demokratska zajednica) dobitnika nagrade Ante Starčevića", istakla je Azra Zornić. Pored Schmidta, odlikovanje Republike Hrvatske „Ante Starčević" (dodjeljuje se i za doprinos održanju i razvoju hrvatske državotvorne ideje) nosi i bivši zapovjednik Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) iz Srednje Bosne, ratni zločinac Dario Kordić koji je pred Haškim sudom osuđen za UZP. Jedan od organizatora protesta Suad Đozić iz Udruženja „Restart" pozvao je na „odbranu BiH" govoreći da građani ove zemlje imaju dva puta. „Prvi put je napravljen presudama Evropskog suda u Strazburu u predmetima 'Zornić', 'Pilav' i 'Sejdić-Finci'. To je put ljudskih prava prema evropskim konvencijama i te smjernice nam daje Evropska unija (EU). A drugi put i ono što imamo danas je put koji nam servira Zagreb preko Schmidta. Mi želimo građanski model, a ne etničke podjele", rekao je Đozić.

Na proteste je reagirao i Christian Schmidt. „Mirne demonstracije su temeljno pravo u demokratiji i od ključnog su značaja za pluralističko društvo. Ja to poštujem. Otvoren sam za objektivnu razmjenu mišljenja na teme od zajedničkog interesa" poručio je Schmidt na Twitteru. Osnivač i vlasnik portala Politički.ba Sead Numanović kaže za DW da su se na protestima čule „očekivane poruke". „Čuli smo očekivane stvari, ali efekta neće biti. Schmidt će uraditi sta je naumio i šta mu je rečeno da treba uraditi", kaže Numanović. Organizatori su najavili da će novi protesti biti održani „vrlo brzo", posebno ako Schmidt nastavi sa donošenjem odluka koje „podrivaju suverenitet BiH i doprinose etničkim podjelama". A Schmidt bi, kako pišu mediji u BiH, mogao ponovo posegnuti za „bonskim ovlastima" ako se u predviđenom roku ne formira nova Vlada Federacije BiH.

Kako do nove Federalne vlade?

Za formiranje nove Vlade potreban je pristanak čelništva Federacije BiH – predsjednice Lidije Bradare (HDZ) i dvojice potpredsjednika Refika Lende (SDA – Stranka demokratske akcije) i Igora Stojanovića (SDP BiH – Socijaldemokratska partija). Lendo je i ranije govorio kako neće potpisati odluku Bradare o imenovanju Federalne vlade ako ona prethodno nije dogovorena sa potpredsjednicima i ako u novoj Vladi nema ministara iz SDA. Bradara je, međutim, donijela odluku o formiranju nove Vlade, očito bez konsultacija sa Lendom. A prema Lendi, stranke pobjednice prošlogodišnjih općih izbora su SDA i Demokratska fronta (DF) Željka Komšića koje imaju većinu u Klubu Bošnjaka u federalnom Domu naroda i  „bez Bošnjaka nema formiranja Vlade".

No, Bošnjaka ima i u drugim političkim strankama, pa i SDP-u (članica „Osmorke" koja sa HDZ-om čini većinsku koaliciju u FBiH) čijeg je lidera Nermina Nikšića predsjednica Federacije predložila za premijera. Iznenađenje je to što odluku Lidije Bradare nije potpisao ni drugi potpredsjednik FBiH Igor Stojanović (SDP BiH). Iako pripada partiji koja je dio vladajuće koalicije u FBiH, Stojanoviću su sporna tri imena kandidata za buduće federalne ministre – Anel Kljako (NES – Narodni evropski savez), Sanja Vlaisavljević (HDZ) i Almin Hopovac (SDP) – te traži njihove provjere. Stojanović se ne slaže sa političkim stavovima Sanje Vlaisavljević. „Jednostavno, smatram da je pokušala sebi dati na relevantnosti pljuvanjem po Sarajevu, a tu relevantnost je dobila kroz kandidaturu HDZ-a", rekao je Stojanović za Federalnu televiziju.

Rok za formiranje Vlade FBiH je 6. april

Protiv Almina Hopovca, koji je predložen za ministra unutrašnjih poslova, podignuta je ali ne i potvrđena optužnica za „zloupotrebu položaja". Iz NES-a je saopćeno da njihov kandidat Anel Kljako (predložen za ministra trgovine) „nikada nije optužen niti osuđen", dok je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kategoričan – HDZ neće mijenjati svoju listu kandidata, a Sanju Vlaisavljević je predložio za ministricu kulture i sporta. „Mi imamo ustavnu obvezu da do 6. aprila imenujemo Vladu FBiH i ja sam uvjeren da će se to dogoditi. Mislim da će gospodin Stojanović, kao jedan od potpredsjednika, u ponedjeljak (3. aprila) dati saglasnost. Od drugog potpredsjednika ne očekujemo ništa", kazao je Čović.

Uspostava vlasti u Federaciji BiH je „poprilično složena", posebno formiranje Vlade FBiH, kaže za DW direktor Instituta za blisko-istočne i balkanske studije (IFIMES) Zijad Bećirović. „Mora se uvažavati izborni rezultat za Predstavnički dom FBiH, Dom naroda FBiH i rukovodstvo FBiH – predsjednik i dva potpredsjednika. Sve to treba 'pomiriti', postići kompromis i poštovati Ustav FBiH. Bilo kakva nametanja bez uvažavanja navedenog dodatno bi usložnila situaciju i FBiH uvela u još dublju političku krizu", kaže Bećirović.

Ustavni sud: Schmidtove odluke „u skladu sa Ustavom BiH"

Šef OHR-a Christian Schmidt je na dan izbora 2. oktobra   prošle godine promijenio način konstituiranja vlasti u Federacijinametanjem ustavnih i zakonskih izmjena uz obrazloženje da želi onemogućiti blokade. Kritičari su tvrdili da su te promjene učinjene u korist „etničkog koncepta". Tadašnji član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović (SDA) i Željko Komšić (DF) koji će i u narednom četverogodišnjem mandatu biti u Predsjedništvu, uputili su apelaciju Ustavnom sudu BiH tražeći ocjenu ustavnosti odredaba Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt.

Ustavni sud BiH je 23. marta utvrdio da su amandmani na Ustav Federacije BiH i izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Schmidt „u skladu sa Ustavom BiH i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i sloboda, članovima Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima". Odluka Ustavnog suda bit će objavljena nakon što sudije koje su najavile izdvojena mišljenja dostave svoja mišljenja, a najkasnije u roku od 15 dana. Iz OHR-a su, u međuvremenu, poručili da „mora uslijediti brzo formiranje vlade" u FBiH i da će „pažljivo pratiti budući razvoj događaja u skladu sa svojim mandatom".

 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu