SAD i Rusija u borbi za uticaj u Sahelu

Abdulaje Diop, ministar spoljnih poslova Malija, ugostio je u ponedjeljak (2.2.) visokog američkog zvaničnika kako bi utvrdili „novi kurs“ u odnosima između Sjedinjenih Država i zemlje kojom upravlja hunta.

Nik Čeker, koji predvodi Biro zaafričkapitanja u Stejt departmentu, ponovio je da Vašington poštuje suverenitet Malija.

Uoči Čekerove posjete, Biro je na platformi Iks objavio da se Sjedinjene Države raduju i „konsultacijama sa drugim vladama u regionu, uključujući Burkinu Faso i Niger, o zajedničkim bezbjednosnim i ekonomskim interesima“.

Od 2020. do 2023. godine, izabrani civilni predsjednici Malija, Burkine Faso i Nigera svrgnuti su u nizu pučeva, što je navelo administraciju Džoa Bajdena da ograniči vojnu saradnju.

U oktobru je Masad Bulos, viši savjetnik za arapska i afrička pitanja pod aktuelnim američkim predsjednikom Donaldom Trampom, za francuski Le Monde izjavio da je demokratija „cijenjena", ali da više nije uslov za uspostavljanje odnosa.

Rid Brodi, jedan od advokata svrgnutog predsjednika Nigera Mohameda Bazuma, kritikovao je takav stav. „Nažalost, demokratija i ljudska prava nisu ono što je važno za administraciju Donalda Trampa", rekao je on za DW.

‘Greške prošle politike'

„Jasno je da se Amerikanci trenutno ne brinu o demokratiji u Sahelu“, rekao je Ulf Lesing, direktor programa za Sahelu Fondaciji Konrad Adenauer, koja je bliska njemačkim demohrišćanima. „Usvojili su pragmatičan pristup.“ Američki zvaničnici kažu da žele da isprave „greške iz prošle politike“.

Mali, Niger i Burkina Faso prekinuli su ili ozbiljno umanjili odnose s nekadašnjom kolonijalnom silom Francuskom i drugim zapadnim partnerima – i okrenuli se Rusiji.
Napustili su i ECOWAS i formirali sopstvenu konfederaciju, Alijansu zemalja Sahela (AES).

„Trebalo bi pozdraviti činjenicu da Amerika nudi zemljama AES‑a, koje su Francuska i EU željele prikazati kao parije, šansu za pregovore i dijalog“, rekao je za DW dr Gnaka Lagoke, predavač istorije i panafrikanistike na Univerzitetu Linkoln u Pensilvaniji.

„Druga prednost je da to – bilo unutar debata između Zapada i zemalja BRIKS‑a – ostavlja afričkim državama mogućnost izbora“, rekao je Lagoke.

„SAD žele da iskoriste tenzije sa zemljama EU kako bi ostvarile sopstvene interese", dodao je on, „što bi moglo koristiti državama AES‑a."

Lesing je rekao da vojne vlade „uživaju izvjesnu popularnost – barem među veoma mladom populacijom, koja ne želi povratak starim elitama“.

„Ljudi to imaju kao profilnu sliku na WhatsApp-u", rekao je. „Vide to kao nešto što su sami postigli. Što je stvorilo identitet."

Ukidanje političkih partija u Burkini Faso

U januaru je vojna vlada Burkine Faso raspustila sve političke partije, što, prema analitičarima, malo šta mijenja.

„Mnoštvo političkih grupacija pokazalo se potpuno nespojivim sa stvarnim težnjama naroda i strateškim izazovima, naročito u oblasti bezbjednosti“, rekao je za DW ministar unutrašnjih poslova Emil Zerbo.

Sve aktivnosti partija ionako su bile zabranjene od puča u septembru 2022. Musа Dijao, politikolog sa Univerziteta Gaston Beržer u Sen-Luiju, u Senegalu, kaže da ga ova odluka ne iznenađuje: „Specijalni režimi ne prihvataju protivljenje i ne trpe političke grupe koje žele da sprovode svoje programe. Mali i Niger slijede istu logiku. To je alibi.“

Napadi u Nigeru i Maliju

Mali se nalazi u bezbjednosnoj krizi od 2012. godine. Vojska se bori protiv terorističkih grupa, prije svega ISWAP‑a (zapadnoafričke ispostave Islamske države) i Al Kaidi bliskog JNIM‑a (Support of Islam and Muslims).

Hun­ta je obećala da će da obuzda pobunu, ali napadi se uprkos tome nastavljaju.
Čekerova posjeta dolazi u trenutku kada Rusija širi uticaj u regionu, uključujući slanje trupa iz svog Afričkog korpusa.

Primjer je napad na aerodrom u Nigerovoj prijestonici Nijameju u januaru, za koji je odgovornost preuzeo ISWAP.

„Afrički korpus ruskog ministarstva odbrane i oružane snage Nigera zajednički su odbili napad, neutralisali oko 20 terorista i zaplijenili njihovu opremu i oružje“, navelo je rusko ministarstvo spoljnih poslova.

Dodali su da će Rusija „nastaviti da konstruktivno doprinosi jačanju regionalne bezbjednosti, uključujući obuku vojnog i policijskog osoblja“.

Nedavno je u Maliju izveden još jedan napad, ovaj put od strane JNIM‑a. Najmanje 15 vozača ubijeno je u napadu na konvoj cisterni, naveli su izvori za AFP. Napad je, kako izgleda, predstavljao kaznu zato što su vozači uprkos blokadi prevozili gorivo u Bamako. JNIM želi da blokadom goriva izazove nestašicu i time dovede ekonomiju zemlje do kolapsa.

SAD traže dublju ulogu u Sahelu

„Sjedinjene Države vide kako se džihadisti ukopavaju u Sahelu“, rekao je za AFP diplomata iz američke ambasade u Bamaku, koji je želio da ostane anoniman.

Malijski diplomata, takođe anonimno, rekao je da je američki izaslanik „došao da ponudi usluge zemljama AES‑a i da vidi pod kojim uslovima bi SAD mogle učestvovati u borbi protiv džihadista u Sahelu“. Nije naveo detalje.

Države AES‑a bogate su rudnim resursima: zlatom i litijumom u Maliju, uranijumom u Nigeru, zlatom u Burkini Faso. Lesing smatra da bi Tramp vjerovatno želio nešto zauzvrat.

„Ali može li se to direktno povezati s pomoći za antiterorizam? Po principu ‘daj mi svoje zlato, a zauzvrat ćeš dobiti oružje ili satelitsko izviđanje’? Ne vjerujem“, rekao je. Korupcija i nesigurnost, dodao je, odvratile su američke rudarske kompanije od ove tri zemlje.

Šta EU radi u Sahelu?

Situacija je „vrlo kompleksna", rekao je Julijan Bergman, stručnjak za odnose EU–Afrika u Njemačkom institutu za razvoj i održivost (IDOS) u Bonu.

„Uzmimo na primjer Mali: Francuska se povukla vojno, ali u razvojnim projektima je i dalje prisutna."

Druge države EU, uključujući Njemačku, takođe su još aktivne u Sahelu, dok se Švedska povukla.

Bergman kaže da bi Brisel mogao povratiti uticaj samo ako bi usvojio zajedničku strategiju – što zahtijeva političku volju svih članica.

„A da li je to realno, s obzirom na sadašnji fokus Evrope na bezbjednosnu politiku – ključna riječ: Ukrajina – ostaje da se vidi.“

„Nažalost, Evropa je u lošem stanju", rekao je Lesing. „Velike krize se odvijaju bez EU."

Kako će se uticaji globalnih sila u Sahelu dalje raspoređivati, ostaje neizvjesno.