Razgovor s talibanima u Oslu uz oprezan optimizam

I inače je uobičajeno da se u diplomaciji pregovori odvijaju "iza zatvorenih vrata", ali u slučaju razgovora s izaslanstvom afganistanskih talibana u Oslu je tajnost gotovo potpuna. Norveška televizijska postaja NRK javlja kako je još u subotu stiglo 15 članova delegacije afganistanskih talibana koji su smješteni u konferencijskom hotelu na sjeveru Osla, a predvodi ih ministar vanjskih poslova ove nepriznate vlade Amir Kan Mutaki. Objavljeno je kako će razgovori trajati tri dana i kako će se tamo voditi i pregovori s predstavnicima građanskog društva Afganistana, na primjer sa zastupnicama za ženska prava.

No na službenoj razini je objavljeno kako će u razgovoru sudjelovati i poseban izaslanik iz Washingtona kao i "nekih europskih zemalja" - tu su i predstavnici Njemačke i Francuske, kao i Velike Britanije. Za norvešku ministricu vanjskih poslova Anniken Huitfeldt je bilo osobito važno da se s vlastodršcima Afganistana razgovara i na razini institucija građanskog društva: "Mi smo imali veoma stroge zahtjeve", rekla je ministrica. "Hoće li ti razgovori dovesti i do nekih rezultata, to ne znamo". No stanje u toj zemlji ju brine: "Bez dijaloga s vlastodršcima može veoma brzo postati opasno i za Zapad i za ljude u Afganistanu."

Norveški most talibana

Nije slučajno da se ovaj susret održava upravo u Oslu: s Norveškom su postojali određeni kontakti još od konca devedesetih i doba kad nitko na Zapadu nije uopće htio nikakve kontakte s radikalnim islamistima. U više djelom tajnih, djelom javnih pregovora je Norveška tu bila posrednik između vjerskih ekstremističkih skupina, zapadnih zemalja i tadašnje vlade Afganistana.

Središnju ulogu je između ostalih tu imao Norvežanin Kai Eide, bivši posebni povjerenik UN-a za Afganistan. On je uporno zagovarao razgovore i s talibanima, a njegov je stav da to jedino može koristiti i jednoj i drugoj strani: "Ljudi u Afganistanu hitno moraju dobiti više pomoći, a tamošnje gospodarstvo opet mora početi funkcionirati", smatra Eide. "Sad se radi o tome da mi, s našim strogim pravilima, sad pokažemo malo više osjetljivosti. Moramo spriječiti da talibani ne ostanu posve pred vratima, a da mi samo razgovaramo o njima, a ne s njima. Ali isto tako ih ne smijemo i formalno priznati."

"Zašto razgovaramo s teroristima?"

No već i takvi razgovori su izazvali djelomice žestoko negodovanje Afganistanaca koji žive u izbjeglištvu u Norveškoj. Održani su i prosvjedi pred tamošnjim Ministarstvom vanjskih poslova jer, po njihovom mišljenju, već i takvi razgovori jačaju ovaj režim Afganistana: "Mi ne želimo nikakve talibane u Norveškoj, oni nisu naši predstavnici. Oni su na popisu terorista SAD-a. Zašto ih zovemo i pregovaramo s njima? Znamo što oni zastupaju", čuje se iz njihovih krugova.

A i Maisam Nazari iz oporbenog Nacionalnog fronta otpora Afganistana, koji živi u Parizu, je na društvenim mrežama upozorio kako "svi moramo podići glas protiv normalizacije odnosa s terorističkom skupinom kao predstavnikom Afganistana".

Norveška ministrica vanjskih poslova ukazuje da ona neće sudjelovati na tim pregovorima, što bi onda formalno značilo da s talibanima razgovara i predstavnica norveške vlade. Bivši povjerenik UN-a za Afganistan također upozorava kako ne treba previše očekivati: "To neće mnogo promijeniti, ali to je važan proces. I među talibanima ima različitih mišljenja", upozorava Eide.

Talibani mijenjaju mišljenje?

Pregovori bi trebali trajati do ovog utorka, a čuje se kako su prije odlaska u Norvešku talibani "izrazili nadu" u bolje odnose sa Zapadom. Glasnogovornik talibana Zabihulah Mujahid je izjavio kako i tim razgovorima žele "promijeniti ozračje rata (...) u mirnu situaciju", javlja AFP. Ove nedjelje je jedan član izaslanstva za agenciju AP izjavio kako su ovi susreti "korak prema priznanju vlade Afganistana" i kako će ovaj poziv i razgovori "pomoći Europskoj zajednici, SAD-u i mnogim drugim državama da isprave pogrešnu sliku o vladi Afganistana".

Nakon jučerašnjih razgovora je i afganistanska aktivistica Jamila Afgani umjereno optimistična: "To je bilo pozitivno probijanje leda. Izrazili su dobru volju, strpljivo su slušali i pružili odgovore na većinu naših briga. Vidjet ćemo što će oni doista učiniti na temelju onoga što su rekli." No isto tako je postavljeno konkretno pitanje o dvije afganistanske akvitivistice za ljudska prava koje su nedavno nestale bez traga, no ovo izaslanstvo je izjavilo kako im "nije poznata" njihova sudbina i kako one nisu uhićene.

Makar još nitko nije službeno priznao ovu vladu Afganistana, predstavnici talibana obilaze čitav niz zemalja u svom pokušaju normalizacije odnosa, između ostalih u Rusiju, Iran, Kinu, Pakistan, Katar i susjedni Turkmenistan. Dok nisu priznati suočeni su i s ozbiljnim problemima: ne samo da je zamrznut imutak te zemlje u inozemstvu nego praktično nije moguća ni bilo kakva trgovina. Isto tako je obustavljena i svaka humanitarna pomoć - što je iznosilo gotovo 80% proračuna dosadašnje vlade te zemlje, a pomoć je ovoj zemlji prijeko potrebna.

Jer ova zima je osobito oštra, prošla godina je bila i veoma sušna, a povrh svega dolazi i ova pandemija. Sve to je i Ujedinjene narode potaklo ovog siječnja da pomognu Afganistanu rekordnim iznosom od gotovo 4 milijarde eura kako bi se tamo ublažila patnja stanovništva.

aš (agencije)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.