1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Uskoro bi 97 odsto Avganistanaca moglo da bude gladno

Kristof Štrak
15. januar 2022

Ujedinjene nacije pozivaju da se hitno pomogne Avganistanu. U protivnom stanovništvu te zemlje prijeti glad. Međunarodne sankcije su ionako lošu situaciju, dodatno pogoršale.

https://p.dw.com/p/45UX2
Pressefoto 2022 Afghanistan Humanitarian Response Plan
Foto: © WFP/Marco Di Lauro

„Na pomolu je ogromna humanitarna katastrofa", upozorava Martin Grifit, koordinator hitne pomoći Ujedinjenih nacija. 22 miliona Avganistanaca u toj zemlji, kojima je potrebna pomoć, i ostalih šest miliona ljudi, koji se nalaze u izbjeglištvu u susjednim zemljama hitno treba pomoć. Bio je ovo najveći poziv u pomoć Ujedinjenih nacija ikad.

- pročitajte još:Avganistan na rubu humanitarne kataklizme

Komesar za izbjeglice UN, Filip Grandi osim toga upozorava da će katastrofa u Avganistanu dovesti do daljih protjerivanja, što će imati posljedice po cijeli region. „A ovaj izbjeglički pokret će biti teško kontrolisati.“ To se osjeća i u Njemačkoj: Broj potražilaca azila iz Avganistana je značajno porastao otkako su talibani preuzeli vlast u Kabulu.

Ništa više ne funkcioniše bez inostrane pomoći

Razlozi za ovu krizu nisu samo suša i to što su talibani ozbiljno ograničili mogućnosti zapošljavanja žena. Nakon što su prošlog ljeta talibani preuzeli kontrolu u cijeloj zemlji, mnoge inostrane vlade su stopirale pomoć za Avganistan ili su je pak značajno smanjile. A rezerve Avganistanske centralne banke u inostranstvu su zamrznute.

Konflikt in Afghanistan | Taliban-Kämpfer
Otkako su talibani preuzeli vlast mnoge vlade su obustavile pomoć AvganistanuFoto: dpa/AP/picture alliance

Avganistan je doduše i ranije bio veoma siromašna zemlja. Prema podacima Razvojnog programa UN (UNDP) i prije preuzimanja vlasti od strane talibana, oko polovina avganistanskog stanovništva živjela je u siromaštvu. A do sredine 2022. bi prema procijeni UNDP moglo da ih bude čak 97 odsto.

- pročitajte još:Američki zločini? To nije prioritet…

S obzirom da ih je do sada plaćala međunarodna zajednica, mnogi poljoprivrednici, nastavnici, policajci ili zaposleni u zdravstvenom sektoru i državnoj administraciji su nakon preuzimanja vlasti prestali da dobijaju plate. Do avgusta 2021. inostrana pomoć je činila 40 odsto bruto domaćeg proizvoda i čak tri četvrtine avganistanskih državnih izdataka. Drugim riječima, od uvoza energenata do nastavničkih plata, najveći dio sredstava dolazio je iz međunarodne pomoći.

Međunarodna krizna grupa: Glad ubija više ljudi nego građanski rat

Bolnica u Avganistanu: nema novca, nema lijekova

Ogroman udio novca nedostaje od kako su talibani preuzeli upravljanje zemljom, jer države ne žele da prepuste sredstva novim vladarima. Bankama je takoreći preko noći nestalo novca, milioni ljudi su ostali bez posla ili rade a ne dobijaju plate, valuta je drastično izgubila na vrijednosti a cijene vrtoglavo rastu.

Matijas Moge, generalni sekretar njemačke humanitarne organizacije „Velthungerhilfe", potvrdio je za Dojčlandfunk da se „privreda nalazi u slobodnom padu“. „Skoro niko više nema posla, novca je izuzetno malo a bankarski sistem se urušio“, kazao je Moge dodajući da se to isto desilo zdravstvenom i obrazovnom sektoru.

No, međunarodna zajednica, ako ništa, i dalje isplaćuje humanitarnu pomoć. Ona je, prema podacima UN u prošloj godini iznosila milijardu i po evra, što je značajno više od prethodnih godina. Ali, to je daleko od kompenzacije za izostanak druge podrške.

Međunarodna krizna grupa (ICG) sa sjedištem u Briselu upozorava da bi „glad i patnja mogli da ubiju mnogo više Avganistanaca nego što su to učinili bombe i meci u proteklih 20 godina". ICG je već identifikovala „glavnooptužene“. Odgovorni su inostrani donatori koji su obustavili svaku podršku osim humanitarne pomoći.

Talibani kao teroristička organizacija

Za međunarodnu zajednicu talibani i dalje ostaju teroristička organizacija podložna sankcijama. A to stoji na putu brzoj pomoći. Istina, Savjet bezbjednosti je u decembru dao zeleno svjetlo humanitarnim orgaizacijama, odlučivši da povećanje pomoći za spasavanje života ne prestavlja kršenje sankcija. No, mnogi posmatrači to smatraju nedovoljnim, naglašavajući da novac mora ponovo da počne da se sliva u avganistansku privredu.

Ovo je prvi put da je neka međunarodno izopštena grupa, protiv koje su na snazi sankcije, preuzela vlast u jednoj zemlji. A to pred vlade i humanitarne organizacije stavlja dilemu: kako da pomognu stanovništvu u nevolji, a da ta pomoć ne ode talibanima, koji su odgovorni za najteža kršenja ljudskih prava?

Inostrani pomagači pokušavaju nekako da zaobiđu talibane. Krajem godine je Svjetska banka jedan dio od 1,5 milijardi teškog Fonda za obnovu Avganistana, stavila na raspolaganje Svjetskom programu za hranu i UNICEF-u. Ovaj fond je ranije bio najveći finansijski izvor nekadašnje avganistanske vlade koju je podržavao Zapad. Ujedinjene nacije su osim toga, zaobilazeći Ministarstvo zdravlja Avganistana, isplatile plate hiljadama zaposlenih zdravstvenih radnika, osnovale zajamski fond za mala preduzeća i infrastrukturne projekte. Ali, to i dalje nije neko veliko poboljšanje.

Afghanistan Kabul Bank
Mnoge banke su preko noći ostale bez novcaFoto: TASS/dpa/picture alliance

Humaitarne organizacije: pregovarati s talibanima

Međunarodna krizna grupa zahtijeva od međunarodne zajednice da odmrzne avganistanska sredstva u inostranstvu, ublaži sankcije i pregovara s talibanima kako bi se ponovo uspostavilo osnovno snabdijevanje stanovništva. „Pripremamo se za najveću humanitarnu operaciju u svijetu a istovremeno ostavljamo ekonomska ograničenja, koja svakodnevno pogoršavaju situaciju“, kazao je Greme Smit iz ICG. „To je kontraproduktivno.“

Matijas Moge iz „Velthungerhilfe" kaže: „Sami talibani kucaju na naša vrata i kažu: ‚Učinite nešto, pomozite našem narodu‘. To još uvijek ne znači da se mora priznati talibanski režim.“ On apeluje i na vladu u Berlinu: „Pronađite način za pregovore s talibanima, kako bi ponovo mogle da funkcionišu osnovne službe“.

„Bez masivne pomoći nema budućnosti“, kazao je jasno i glasno koordinator hitne pomoći UN, Martin Grifits. Jer, ljudi bi izgubili nadu. Ali, ako se skupi pomoć, „onda bi Avganistan mogao da ima šansu da konačno uživa u plodovima kakve takve sigurnosti“.

Traume nakon misije u Afganistanu

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu