1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
KonfliktiAzija

Rat SAD i Izraela protiv Irana otkriva pukotine u BRIKS-u

Murali Krishnan
20. mart 2026

Kako se posljedice rata SAD i Izraela protiv Irana šire, zemlje BRIKS‑a se suočavaju sa sve većim pritiskom da reaguju — ali koče ih unutrašnje podjele.

https://p.dw.com/p/5AiEo
Lideri zemalja BRIKS u Brazilu prošle godine
Lideri zemalja BRIKS u Brazilu prošle godineFoto: Mika Otsuki/The Yomiuri Shimbun/AP Photo/picture alliance

Teheran je pozvaoblokBRIKS - 11 ekonomija u usponu, kojim trenutno predsedava Indija -da interveniše u ratu SAD-a i Izraela protiv Irana.

Iran, koji se pridružio BRIKS-u 2024.godine, poziva na snažan zajednički stav kojim bi se osudila, kako navodi, „vojna agresija“, i želi da blok ima veću ulogu u očuvanju regionalne stabilnosti.

Indija je do sada izbjegavala da zauzme stranu u sukobu, pozivajući na uzdržanost, deeskalaciju i povratak dijalogu — što analitičari tumače kao strateško pozicioniranje, a ne solidarnost sa Iranom.

Premiejr Modi
Indija je do sada izbjegavala da zauzme stranu u sukobu, pozivajući na uzdržanost, deeskalaciju i povratak dijaloguFoto: LUIS ROBAYO/AFP

„Neke članice BRIKS-a su direktno uključene u trenutnu situaciju u regionu Zapadne Azije, što otežava postizanje konsenzusa o zajedničkom stavu“, rekao je portparol indijskog Ministarstva spoljnih poslova Randhir Džaisval.

Dodao je da Indija, kao predsedavajuća, posreduje u razgovorima među članicama putem tzv. „šerpa“ kanala, glavnog mehanizma koordinacije unutar bloka.

Šta BRICS može da uradi?

Stručnjaci ističu da su mogućnosti BRIKS-a ograničene, uprkos očekivanjima Irana.

Proširenje članstva produbilo je unutrašnje podjele, posebno jer su zalivske zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Saudijske Arabije oprezne prema Iranu, dok druge države ne žele da zauzmu stav koji bi mogao izgledati kao suprotstavljanje SAD-u.

Analitičarka Šanti Merijet D'Suza, predsjedavajuća nezavisnom istraživačkom forumu Mantraja, ocjenjuje da, iako savez može biti platforma za dijalog, nije realno očekivati zajedničko saopštenje, a kamoli konkretnu intervenciju.

Ona dodaje da je teško postići konsenzus jer je Iran direktna strana u sukobu, uprkos tome što tvrdi da reaguje na američko-izraelsku agresiju.

Indija, kao predsjedavajuća, ima ključnu ulogu u pokušaju izgradnje zajedničkog stava, ali bi svaki takav potez imao ograničen uticaj na ciljeve SAD-a i Izraela u Iranu.

Bivša ambasadorka Indije u SAD, Mera Šankar smatra da je zajednička izjava malo vjerovatna, jer BRIKS nije savez istomišljenika, već labava grupa fokusirana na trgovinu, razvoj i ekonomsku saradnju.

Balansiranje Indije

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan razgovarao je sa indijskim premijerom Narendrom Modijem, dok su ministri spoljnih poslova dvije zemlje takođe bili u kontaktu oko aktiviranja BRIKS-a.

Ipak, Indija je ostala suzdržana čak i nakon ubistva šefa države jedne članice BRIKS-a, što neki vide kao kršenje međunarodnih normi.

Rat, uključujući poremećaje u strateški važnom Ormuskom moreuzu, kroz koji prolazi veliki dio indijskog uvoza energije, dodatno komplikuje poziciju Nju Delhija.

Blok podijeljen interesima

Kriza je ogolila duboke podjele unutar BRIKS-a, čije se članice nalaze na suprotnim stranama sukoba.

Bivši diplomata Ajaj Bisarija ocjenjuje da je sukob razotkrio političke kontradikcije proširenog bloka, naglašavajući da BRIKS više funkcioniše kao „nezapadni" ekonomski klub nego kao anti-zapadni savez.

„Nemogućnost donošenja zajedničkog stava pokazuje geopolitička ograničenja ovog saveza, koji je prije svega usmjeren na ekonomiju", kaže Bisarija.

Ipak, postoji mogućnost da Indija, kao predsjedavajuća, zauzme aktivniju ulogu — na primjer izdavanjem saopštenja koje izražava zabrinutost i poziva na hitnu deeskalaciju.

Kriza bi takođe mogla otvoriti prostor da Indija, uz podršku neutralnih članica, pokuša da posreduje u mirovnim naporima.

Na kraju, analitičari podsjećaju da ovo nije prvi put da BRIKS nailazi na ovakve izazove — rat u Ukrajini već je pokazao ograničenu sposobnost bloka da postigne jedinstven stav.

„U današnjem svijetu multilateralne organizacije imaju sve manji uticaj na ponašanje država“, zaključuje D'Suza.

Uredio: Kejt Volker