Raste broj ateista u Erdoganovoj Turskoj | Panorama | DW | 11.01.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Raste broj ateista u Erdoganovoj Turskoj

Sve više ljudi u Turskoj okreće leđa religiji. No i vjernici vjersku svakodnevnicu interpretiraju različito. Brojni promatrači to vide kao reakciju na Erdoganovu vjersku politiku.

"U Turskoj postoji vjerska prisila", kritikuje Ahmet Balyamez. "To ljudima sve više smeta. Oni pitaju: Je li to pravi islam? Ako pogledamo politiku, koju vlastodržci provode, onda vidimo da oni imitiraju prvu epohu islama. Ono što mi trenutno doživljavamo je dakle islam u njegovom izvornom obliku."

36-godišnji Ahmet Balyamez se već više od deset godina smatra ateistom. "Dolazim iz prilično religiozne porodice. Post i molitva su za mene bili normalni", opisuje ovaj informatičar svoj život prije odluke da vjeri okrene leđa.

Islam igra i kulturološku ulogu

Balyamez nije usamljeni slučaj. Prema aktualnim anketama renomirani Institut za ispitivanje javnog mnijenja Konda u Turskoj je objavio da sve više ljudi koji sebe označavaju ateistima - posljednjih deset godina njihov broj se utrostučio. Procenat onih koji sebe doživljavaju kao muslimane je s druge strane smanjen sa 55 na 51 posto.

 Ahmet Balyemez ( Tunca Ögreten)

Ahmet Balyemez potiče iz religiozne porodice

Konzervativni krugovi međutim naglašavaju uvijek da tursko stanovništvo čini 99 posto muslimana. I Ministarstvo za religiozna pitanja DIYANET, koje je 2014. godine uspostavio predsjednik, je saopćilo da se 99,2 posto stanovništva u Turskoj označava kao muslimani. Utoliko žešće su diskusije koje su sada izazvali rezultati ispitivanja javnog mnijenja.

To ne mora biti proturječje, kaže profesor religije Cemil Kilic. Prema njegovom mišljenju su doduše 99 posto građana muslimani, ali za brojne ljude islam igra prije svega kulturološku i sociološku ulogu. Oni su takoreći muslimani u kulturološkom smislu, a ne vjernici.

Kilic ne razlikuje samo muslimane i ateiste. On pravi razliku i unutar vjernika. Tako on religioznim označava prije svega one ljude koji se redovno mole, hodočaste i nose maramu. No islam je, kako kaže, više od rituala. "Da li je jedan čovjek religiozan ili nije treba biti odlučeno na osnovu toga da li on ili ona zastupaju određene etičke i ljudske vrijednosti", kaže Kilic. "Promatraju li se samo oni koji prakticiraju vjeru onda mislim da u Turskoj nema više od 60 posto muslimana", kaže on.

Molitva kao akt pokornosti prema moći

U vezi sa posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja Kilic kaže: "Većina muslimana u Turskoj je kao Umayyden, koji je vladao u sedmom stoljeću. Molitva, kako stoji u Kuranu, je pobuna protiv nepravde. Umayyden je pak s druge strane na svakodnevnu molitvu gledao kao akt pokornosti prema sultanu, državi i moći", kaže Kilic.

Türkei Alternatives Fastenbrechen in Taksim, Istanbul (DW/A. Duran)

Religija kao zajedničko iskustvo: Iftar u Istanbulu

Zapravo bi molitva trebala biti izgovarana za Boga, kaže Kilic. "Ali u Turskoj to nije slučaj". "Redovna molitva je postala izraz pokornosti prema političkoj moći. I u džamijama se sve češće čuju propovjednici koji oslikavaju politiku vlastodržaca", kaže Kilic.

Što se tiče univerzalnih ljudskih prava, savjesti i razuma Kilic kaže: "Neki ateisti se ponašaju više etički i savjesnije nego brojni muslimani". 

On podsjeća na to da Turskom pod Redžepom Taibom Erdoganom posljednjih 16 godina upravljaju vlastodršci koji svoju politiku zasnivaju na religiji. Postaje li onda u tim okolnostima i stanovništvo religioznije? Naprotiv, vjeruje Kilic: "Ljudi se bune protiv preovlađujućeg razumijevanja i tumačenja vjere, protiv sekti, religijskih zajednica, protiv Ministarstva za religijska pitanja i vlastodržaca. Oni odbijaju tu vrstu religije i zvanične pobožnosti", kaže on. Time se može objasniti i trend ateizma.  

Protest gegen Bildungspolitik der AKP in Istanbul, Türkei (O. Kose/AFP/Getty Images)

Religija je obavezan predmet u školama - Demonstrant pokazuje što on o tome misli

"Religija diskreditira samu sebe"

To tako vidi i Selin Oezkohen. Ona je predsjedavajuća Udruženja ateista u Turskoj. Erdogan je, kako ona smatra, sa svojom željom da privuče generaciju religioznih, ljude stavio pod pritisak. "Međutim u posljednje vrijeme sekte i vjerske zajednice diskreditiraju same sebe", kaže Oezkohen. "Mi smo uvijek govorili da državom ne trebaju upravljati vjerske organizacije. Jer to vodi k tome da ljudi preispituju svoju vjeru i postaju humanistički ateisti", kaže ona.

Özkohen upućuje na pokušaj puča u julu 2016. godine koji je barem u tumačenju turske vlade bio puč pristalica propovjednika Fetullaha Guelena protiv njegovog bivšeg saveznika Erdogana. Religiozni ljudi su stupili jedni protiv drugih. Posljedica je val represije. "Ljudi to prepoznaju i distanciraju se. Ako onda razumno promislite postajete ateisti", vjeruje ona.

"Danas su ljudi hrabriji i kažu da su ateisti", raduje se Oezkohen. No istodobno ateisti u Turskoj su izloženi pritisku društva, a to je zbog politike: "Pritisak u međuvremenu počinje u četvrtima i u džamijama. To da u godini 2019. još uvijek imamo vjeronauku u školama kao obavezan predmet je jasan znak za to", kaže Oezkohen.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Reklama