Promjene? Komšić, Bećirović i Cvijanović u Predsjedništvu BiH | Politika | DW | 03.10.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Izbori u BiH

Promjene? Komšić, Bećirović i Cvijanović u Predsjedništvu BiH

Iza BiH su do sada neki od najzanimljivijih izbora. Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović po svemu sudeći su budući članovi Predsjedništva BiH. Hoće li to biti dovoljno za značajniju promjenu smjera u BiH?

U Predsjedništvu BiH, na "nacionalnim funkcijama", hrvatskog, bošnjačkog i srpskog člana/ce, prvi put su izabrani kandidati koji nisu isključivo iz etno-nacionalnih stranaka: Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović, prvi su neslužbeni, nepotpuni rezultati Općih izbora u BiH. S druge strane stožeri Milorada Dodika (SNSD) i oporbene kandidatkinje Jelene Trivić (PDP-SDS) nisu priznali poraz i inzistirali su da su pobjednici u utrci za predsjednika/cu entiteta RS-a. Čekaju se rezultati Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) kako bi se uklonila i najmanja dvojba, ali i potvrdilo jesu li Dodik i Izetbegović osobno najveći gubitnici izbora.

Ipak promjene, barem u Predsjedništvu

Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte (DF) je aktualni i po svemu sudeći budući član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda kojem je to čak četvrti mandat, a ujedno će biti i član s rekordnih 16 godina provedenih u Predsjedništvu.

Denis Bećirović, kandidat koalicije oporbenih stranaka ljevice, nadmoćno je zadobio povjerenje birača i pobijedio Bakira Izetbegovića, kandidata i predsjednika najjače bošnjačke stranke SDA. To je, ujedno, prvi put da bošnjački član Predsjedništva nije iz etno-nacionalne stranke. Međutim, iako Izetbegović nije ušao u Predsjedništvo, njegova stranka, i po preliminarnim rezultatima, i dalje je pojedinačno najjača bošnjačka stranka.

Željko Komšić ostaje u Predsjedništvu BiH

Željko Komšić ostaje u Predsjedništvu BiH

U Predsjedništvo će iz RS-a, iz reda srpskog naroda, po mnogima očekivano, dosadašnja predsjednica tog entiteta Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke sa socijal-demokratskim imenom, ali godinama izrazito nacionalističke retorike. No, pitanje je tko će formirati vlast i koalicije na svim razinama.

Što su kazali pobjednici

"Očekivao sam pobjedu, ali su zanimljivi rezultati kada vidimo glasove za Bećirovića i Komšića, pa možemo pretenciozno kazati: Dobro došli u građansku državu. Ali svi znamo da to nije tako. Riječ je o dirigiranim potezima, pretpostavljam jednoj vrsti HDZ-ove osvete i revanša Izetbegoviću. Ako je to tačno, HDZ je izgubio svaki argument da nekom prigovara na račun legitimiteta”, komentirao je novi-stari član Predsjedništva Željko Komšić, osvrćući se na značajnu podršku Bećiroviću iz Livna, rodnog kraja Borjane Krišto, s pretežito biračima hrvatske naiconalnosti.

Dok je predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, u postizbornoj noći kazao kako Komšić i dalje nije izbor hrvatskog naroda u BiH te da ne može doći niti u jedno mjesto gdje su u većini Hrvati, Komšić je kazao kako "želi otići u Hercegovinu", ali da je "tamo persona non grata". No, za razliku od njegove oštre retorike prema visokom predstavniku Schmidtu tijekom izborne kampanje, Komšić je sada bio puno blaži, a i podržao je njegove amandmane.

"Rekao sam da je važno da nema diskriminacije i onih postotaka koji su izazvali nezadovoljstvo ispred OHR-a. Čini mi se da je njegova odluka izbalansirana, kako bi se izbjegle manipulacije s etničkim opredjeljenjima, ali isto tako da se ubrzaju procesi formiranja vlasti", kazao je Komšić.

Bećirovićev poziv EU i zemljama susjedama

Željka Cvijanović ostaje na liniji svoje dosadašnje političke koncepcije

Željka Cvijanović ostaje na liniji svoje dosadašnje političke koncepcije

Novoizabrana članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, u obraćanju javnosti kratko je kazala: "Mogu obećati da ću, kao i do sada, raditi u interesu RS-a i ostati na liniji moje dosadašnje političke koncepcije. Ne slažem se da u Predsjedništvu neće biti članovi nacionalnih opcija jer ne vjerujem da u BiH postoji bilo koja struktura koja u svom programu ne baštini ono što nije nacionalno".

Nakon što su nepotpuni, preliminarni podaci pokazali da uvjerljivo vodi, Denis Bećirović je kazao kako "nije vrijeme za trijumfalizam".

"Želim se sjetiti svih obespravljenih i siromašnih ljudi koji večeras nemaju razloga za slavlje. Zbog svim političarima poručujem da tek kada oni budu imali razloga za slavlje, onda ćemo i mi imati pravo slaviti", kazao je Bećirović. On je imao poruke i za EU i zemlje susjede od, kako je kazao, prvi put socijaldemokrate kao izabranog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Denis Bećirović je novi bošnjački član Predsjedništva BiH

Denis Bećirović je novi bošnjački član Predsjedništva BiH

"BiH je Europa u malom i pozivam EU da što prije BiH dodijeli kandidatski status. Upućujem i poruku građanima BiH da se ujedinimo oko budućnosti, nemamo vremena energiju trošiti na beskorisne svađe. Upućujem poruku i cijeloj regiji - ujedinimo se zbog ljudi i počnimo surađivati. Bilo kakva nestabilnost vratila bi nas u srednje stoljeće. Ljudima u Crnoj Gori želim poručiti da za cijeli život u BiH imaju prijatelje. Obraćam se i ljudima u Srbiji da je vrijeme da gradimo bolju budućnost. Hrvatskoj poručujem da smo mi dvije države koje su naslonjene jedna na drugu i da je vrijeme za razvoj ekonomske suradnju i prestanak sa svađama”, poručio je Bećirović.

Polovica birača nije željela glasati, dijaspora se „probudila"

Ali, četvrta 'zvijezda' postizborne večeri u BiH bio je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt koji je, samo sat vremena nakon što su zatvorena birališta, ponovno upotrijebio bonske ovlasti i objavio izmjene-amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH. Dok su njegovo ponovno posezanje za bonskim ovlastima, manje-više, mnogi ocijenili uravnoteženima, predsjednik SDA Bakir Izetbegović je kazao kako su diskutabilnim i da "idu na ruku HDZ-u BiH".

Sam izborni dan prožimale su vijesti o brojnim nepravilnostima na biralištima, od verbalnih do čak i fizičkih, a najozbiljnije nezakonitosti te manipulacija izbornim procesom zabilježena je u Novom Gradu u RS-u, na biračkom mjestu u Hozićima, gdje je uhićeno pet osoba koje su sudjelovale u donošenju dva bunta označenih glasačkih listića za sve razine vlasti. Glasanje na ovom biračkom mjestu je zaustavljeno.

Ipak, ostaje zanemarena ozbiljna činjenica da je tek 50% birača glasalo, odnosno, da njih 50% to - nije željelo. Zato se, čini se, probudila dijaspora čiji su glasači u konzularnim predstavništvima BiH diljem EU u redovima čekali na glasanje.

SIP BiH nakon izbora je priopćilo da je izlaznost na Općim izborima u BiH iznosila 50% od ukupno 3.368.666 državljanina BiH s pravom glasa. To je za 4% manje u odnosu na Opće izbore iz 2018. godine kada je glasalo nešto više o 54% od ukupno registriranih 3.355.659. U entitetu Federacija BiH gdje je glasalo 48%, a u Republici Srpskoj 53% te u Brčko distriktu 44%.

Šta bh. dijaspora očekuje od Opštih izbora u BiH?

No, Centar za dijasporu 'Mreža' udruženja koje je za uspostavljanje odnosa između bh. dijaspore i BiH vrlo ažurno je na svojim društvenim platformama objavljivalo fotografije gužvi na biralištima u konzularnim predstavništvima u Njemačkoj, Finskoj, Austriji, Norveškoj, Austriji, Danskoj, Nizozemskoj...

Hoće li se dogoditi promjene?

"Ključno je pitanje hoće li personalne promjene pratiti i promjene u političkom smjeru. Želio bih vidjeti hoće li smjene dovesti do promjena i u kolikoj razini će to biti. Ali u RS-u se ništa suštinski ne mijenja na personalnoj ravni. Ponovno se spominje nacionalna matrica. Ništa tu nema novo. Sve se ponavlja i nema promjene u ideologiji", rekao je sociolog Esad Bajtal komentirajući za N1 BiH izbore u BiH, posebno se osvrćući na "nacionalno obojene" govore Trivićeve i Cvijanovićeve.

Kada je riječ o promjenama, oprezna je i politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić. "Ovi izbori će donijeti promjene samo ako se razbije koalicija HDZ, SDA, SNSD na državnoj razini i SDA i HDZ-a na entitetskom. Ukoliko ostanu na vlasti, ne možemo očekivati napredak. SDA ima najdužu koaliciju sa HDZ-om, već više od 30 godina, a ostali se redovito proglašavaju 'izdajnicima'. To se smatra 'žrtvom za svoj narod' iako ta 'žrtva' podrazumijeva i ministarstva koja dobiju, javna poduzeća s puno novca itd. Prihvatljivo je i to što se Komšić priključio ovoj koaliciji, ali ni to nije izdaja, kao ni što se DF toliko stopio sa SDA, da se skoro više i ne vidi granica između te dvije stranke", rezimira Marić za DW s dozom cinizma.

Dugački red ispred glasačkog mjesta u Münchenu

Dugački red ispred glasačkog mjesta u Münchenu

Ona zaključuje kako bi bilo najbolje da se vlast nakon izbora može formirati bez dugogodišnjih koalicija na vlasti HDZ-a BiH, SDA i SNSD-a.

"Ili HDZ-a i oporbenih stranaka kao što su SDP, Narod i Pravda, PDP, SDS-a, kako bi se ublažio utjecaj SDA i SNSD-a", zaključuje ova analitičarka. Sada je pred BiH još malo strpljenja u očekivanju konačnih rezultata izbora i raspodjele mandata u županijskim, entitetskim i državnim parlamentima. Ali, zahvaljujući Schmidtu, bez dosadašnjih, beskonačnih, odugovlačenja u formiranju vlasti.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu