Presudom Kovačeviću potvrđene intervencije na Ustavu

Nakon što je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, u julu ove godine saopštio da je podnosilac zloupotrijebio pravo na podnošenje zahtjeva, Veliko vijeće suda sada je objavilo kompletan tekst presude. U njoj se između ostalog navodi da Slaven Kovačević nije dokazao da je lično i direktno diskriminisan u izbornom procesu, a njegove tvrdnje predstavljaju pokušaj osporavanja cjelokupne ustavne strukture BiH, a ne zaštitu ličnih prava.

Ovo je, između ostalog, dio presude koja je saopštena tri godine nakon podnošenja apelacije Kovačevića.

Svi imaju ista prava

„Vrlo su jasne poruke Velikog vijeća jer se Kovačević neprimjereno ponašao prema agentima, sucima, visokom predstavniku“, rekao je ministar pravde BiH Davor Bunoza, navodeći da je Evropski sud utvrdio da Kovačević nema status žrtve.

„Kada govorimo o aktivnom biračkom pravu, svi smo u istom položaju i ne postoji usporedna grupa koja se nalazi u lošijem položaju i to je ono što nam Evropski sud poručuje“, kaže Bunoza.

U obrazloženju presude se takođe navodi da je apelant zastrašivao visokog predstavnika Kristijana Šmita i agenticu BiH pred sudom u Strazburu. Takođe, na saslušanju sredinom godine, apelant je odgovarao na pitanja sudaca o etničkoj pripadnosti, s obzirom da je apelaciju podnio kao Ostali, ali da posjeduje i hrvatsko državljanstvo, te da je kao Hrvat biran u Gradsko vijeće Grada Sarajeva.

„Sud je istakao da je apelant javni prijetio i krivičnim prijavama zastupnicima, zatim da je vrijeđao suce, druge stranke u postupku, visokog predstavnika, predsjednicu Evropskog suda za ljudska prava. Zatim, da je koristio potpuno neprimjeren jezik, napadao sve ove osobe na ličnom nivou“, rekla je agentica BiH pred sudom u Strazburu Monika Mijić za BHRT.

Diskreditacija

Sa druge strane, Kovačević naglašava da je presuda pokušaj njegove diskreditacije, a ne pravno utemeljen dokument. Obrazloženje presude je kaže „nevjerovatno“, tvrdeći da nikada nije zastrašivao bilo koga, pa ni visokog predstavnika, niti da je bio organizator protesta ispred zgrade OHR-a u Sarajevu.

„Na jednom od protesta, bio sam govornik, ali na način da sam interpretirao ono što je njemačka televizijska kuća ZDF prikazala u svojoj polusatnoj emisiji, govoreći o Kristijanu Šmitu i njegovim ideološkim sklonostima“, objašnjava Kovačević, tvrdeći da nikada nije vrijeđao ni članove Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava.

Presuda je konačna, njenim ishodom zadovoljne su dvije od tri strane u BiH, ukoliko posmatramo samo konstitutivne narode. Srbi i Hrvati su ovom presudom dobili argument da BiH ne mora biti jedna izborna jedinica, s obzirom da se izbor u Dom naroda, na šta se apelacija odnosila, sprovodi u oba entiteta.

S druge strane, za Bošnjake je ovo politički izgubljena bitka u borbi za model građanske države po principu jedan čovjek jedan glas.

Za dlaku pad Ustava

Da bi se shvatila geneza kompletne presude ali i onoga što joj je prethodilo, potrebno se vratiti u izbornu noć 2022. godine u BiH. Tada je visoki predstavnik Kristijan Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona koje se odnose funkcionisanje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Odluka je uslijedila nakon višemjesečnih pregovora sa američko-evropskim posrednicima, koje su završile fijaskom.

„Za sudbinu ove zemlje ključno je da više ne bude blokada. Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH", rekao je Šmit te izborne noći.

Izmjene su, kroz povećanje delegata u Domu naroda, Hrvatima omogućile komotnu vlast, ali je za potpunu implementaciju te komocije bila potrebna još jedna intervencija. Pola godine nakon te izborne noći, Šmit je nametnuo i izmjene Ustava Federacije BiH, koja je bila potrebna za potvrđivanje vlasti.

Izmjene Izbornog zakona BiH koje su nametnute u izbornoj noći 2022. dijelom ispunjavaju presudu u predmetu Ljubić, koja se odnosi na izbor delegata u Domu naroda Federacije BiH. Međutim, da je potvrđena presuda Evropskog suda od prošle godine u kojoj je sud u prvostepenom postupku zaključio da je „Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 (opšta zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH", Šmitove intervencije srušile bi se kao kule do karata.

Zbog toga je pred Velikim vijećem uložen sav napor ne samo BiH, nego i Hrvatske i OHR-a, iz čije je kancelarije nakon prošlogodišnje presude upućeno saopštenje sudu u Strazburu u kojem se traži preispitivanje presude Kovačević. Nešto više od pola godine nakon toga, apelacija je odbačena.

Embargo na demokratiju

Kovačević je tužio BiH zbog nemogućnosti da glasa za srpskog kandidata u Domu naroda jer živi na teritoriji Federacije. Ista je situacija i za izbor delegata i iz Federacije Bosne i Hercegovine, koje ne mogu birati rezidenti Republike Srpske.

Na diskriminacijske odredbe Ustava BiH upozoravaju i raniji predmeti Evropskog suda, u slučaju Sejdić – Finci, te Zornić, Pilav i Pudarić.

Asocijacija Krug 99, koja okuplja intelektualce probosanske orijentacije, oštro je reagovala na drugostepenu presudu Velikog vijeća u slučaju Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine. Navode da je tom presudom „stavljen embargo na demokratiju" u zemlji koja je članica Ujedinjenih nacija i aspirant na članstvo u Evropskoj uniji.

„Argument da Kovačević ne posjeduje status žrtve nema nikakav valjani pravni argument ni po zdravom razumu niti po standardima svih prethodnih presuda i slučajeva iste vrste“, navode u reakciji, ističući da iako je ova bitka izgubljena ali da se rat za modernu i evropsku državu i dalje nastavlja.