1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Predsjednički izbori u Crnoj Gori: Ko će u drugi krug?

Radomir Kračković
18. mart 2023

U Crnoj Gori se u nedjelju održavaju predsjednički izbori koji su pozicioniranje pred parlamentarne za dva i po mjeseca. Očekuje se da niko neće osvojiti više od polovine glasova, pa je vjerovatan drugi krug za 14 dana.

https://p.dw.com/p/4OshN
Milo Đukanović
Foto: Democratic Party of Socialists

Građani Crne Gore u nedjelju glasaju u prvom krugu predsjedničkih izbora na kojima učestvuje sedam kandidata. To su već drugi izbori u posljednjih pola godine, poslije lokalnih u oktobru, a uskoro se očekuju i treći, i to vanredni parlamentarni 11. juna koje je raspisao predsjednik države Milo Đukanović jer skupštinska većina ni nakon tri mjeseca nije mogla da se dogovori o formiranju nove vlade. Iz skupštinske većine će pokušati da ospore ovaj Đukanovićev potez pred Ustavnim sudom.

,,Bez dileme, ovi izbori služe političkom pozicioniranju partija i opipavanju pulsa pred parlamentarne izbore”, kaže politički analitičar Predrag Zenović za DW.

I politička analitičarka i direktorka nevladine organizacije Centar za monitoring (CEMI) Ana Nenezić poručuje da će se rezultati predsjedničkih kandidata u značajnom odraziti i na rezultate njihovih partija na predstojećim parlamentarnim izborima.

 Ana Nenezić
Predsjednički izbori će imati veliki utjecaj na predstojeće parlamentarne izbore, poručuje Ana NenezićFoto: Privat

Đukanović, lider opozicione Demokratske partije socijalista (DPS), na izborima želi treći predsjednički mandat. On je duže od 30 godina na državnim funkcijama, ali je znatno oslabljen porazom DPS-a na posljednjim parlamentarnim izborima 2020., a potom i serijom poraza na lokalnim izborima. Vladajuća većina želi da nastavi taj niz, ali na izbore ide sa čak četiri kandidata, što joj smanjuje šanse. To su jedan od lidera prosrpskog Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, Jakov Milatović iz novog pokreta ,,Evropa sad”, lideri Demokrata Aleksa Bečić i Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović. U trci su i Draginja Vuksanović-Stanković iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) i influenser Jovan Radulović.

Kratka, ali burna kampanja

Izborna kampanja je trajala svega 20-ak dana. Tokom nje došlo je do napada na Milatovića na Cetinju od strane procrnogorskih demonstranata koji ga optužuju da je prije godinu i po, tokom burnog ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija, navodno rekao da ga treba sprovesti silom, ,,pa i ako pogine deset Crnogoraca”. Milatović je te tvrdnje ranije demantovao. Đukanović i Vuksanović-Stanković dobili su prijetnje smrću i prebijanjem preko Tvitera. Istovremeno, Đukanović i Mandić izbjegli su sučeljavanje za drugim kandidatima na crnogorskom Javnom servisu i organizovali TV duel samo njih dvojice, na dvije sebi bliske privatne televizije, što su ostali kandidati osudili kao političku igru s ciljem da njih dvojica uđu u drugi krug.

Jakov Milatović
Jakov Milatović, predsjednički kandidat pokreta "Evropa sad"Foto: Europe Now

Đukanović je u kampanji obećao da će kao predsjednik u novom mandatu uvesti Crnu Goru u Evropsku Uniju (EU), Mandić je pozivao na pomirenje Srba i Crnogoraca, Milatović obećavao bolju i bogatiju Crnu Goru, a u centru Bečićeve kampanje bila je tradicionalna crnogorska čast preko koje je nastojao da se predstavi kao najpošteniji izbor za građane.

Zenović kaže da je poruka Mandića bila najsvedenija – kao poruka pomirenja od kandidata koji se dugo prepoznavao kao političar desnice.

,,Đukanovićeva ključna poruka je da je smjena vlasti DPS-a 2020. bila politička i socioekonomska stranputica i da su država i tekovine referenduma u opasnosti. Milatović je kritikovao korupciju i tranzicionu nepravdu za koje krivi Đukanovića. Bečićeva poruka naglašava tradicionalizam političke kulture ovog prostora i čast, dostojanstvo i dosljednost”, objašnjava Zenović.

Nenezić kaže da su kandidati obećali mnogo toga što nije nadležnost predsjednika, ali je primamljivo za glasače. ,,Najveće iznenađenje je, ipak, kampanja Mandića koji je napravio zaokret u odnosu na uobičajeni nacional-populistički narativ DF-a, a koji se prevashodno oslanja na zaštitu prava Srba, kao i na isticanje bliskih veza sa Srbijom i Rusijom. Njegova kampanja, oblikovana u pomiriteljskom tonu, uz izvinjenje zbog prethodnih postupanja koja su nacionalno polarizovala Crnu Goru i obećanje ubrzavanja evropskih integracija - je zaista jedan marketinško-populistički iskorak”, smatra Nenezić i dodaje da je takav pristup uticao i na kampanje ostalih kandidata koji su se utrkivali ko će obećati veće plate i penzije i ko će Crnu Goru brže uvesti u EU.

,,Kampanja Đukanovića vidno je uobličena u odnosu na onu Mandića. Nije bilo izjednačavanja države Crne Gore sa Đukanovićem, što je ranije bio slučaj, kada smo imali agresivniju kampanju suprotne strane. Kampanje Milatovića i Bečića dominantno su se oslanjale na ekonomska i socijalna pitanja. Obraćali su se građanima kao zaštitnici od otuđene i korumpirane elite, na isti način kako teorija definiše populizam”, kaže Nenezić.

 Aleksa Bečić
Bečić se u kampanji osvrtao na ekonomska i socijalna pitanjaFoto: Becic's party Democrats

Bitka za drugi krug

Prema svim anketama, izvjestan je drugi krug izbora u kojem bi se mogli naći Đukanović i Milatović ili Mandić, dok se manje šanse daju Bečiću. Njega je, inače, podržao odlazeći premijer Dritan Abazović i njegova partija URA.

,,Pobjeda Đukanovića značila bi novu eru kohabitacije u Crnoj Gori koja se pokazala kao destabilizujuća za spoljnu politiku, parlamentarizam, ali i cijeli politički sistem. Ujedno, to bi sa sobom donijelo i blago jačanje DPS-a na parlamentarnim izborima. Pobjeda ostalih kandidata značila bi konsolidovanje aktuelne većine. Trijumf Mandića bi vodio daljem pomjeranju njegovog političkog bloka ka centru, ali i budućoj vladi, čiji bi mandatar i većina vjerovatno pripadali tom bloku. Milatovićeva pobjeda bi, kratkoročno, dovela do naglog skoka podrške pokretu 'Evropa sad', ali je u ovom trenutno teško reći kakve bi to reperkusije imalo na sastav buduće vlade”, smatra analitičar Predrag Zenović.

„Ovi izbori mogu, ili potvrditi dominantan položaj dvije najjače parlamentarne partije DPS-a i DF-a kroz njihove kandidate Đukanovića i Mandića, ili ukazati na prekompoziciju političke scene u slučaju pobjede Milatovića”, kaže Ana Nenezić iz CEMI-ja.

Ankete pokazuju i da u drugom krugu Đukanović ima veće šanse za pobjedu protiv Mandića, a Milatović u eventualnom sudaru sa Đukanovićem. Nenezić kaže da sve projekcije ukazuju na to da je Đukanović siguran učesnik drugog kruga, dok je neizvjesno ko će biti njegov protivkandidat.

„Crna Gora nije neprijatelj Rusiji nego agresiji“

,,Da su 'Evropa sad', Demokrate i URA izašle sa zajedničkim kandidatom, i taj drugi učesnik bi već sada bio siguran, a imao bi i realne šanse za pobjedu u drugom krugu. Zbog toga što se nisu dogovorili, a plaćajući i danak političkom neiskustvu, otvorili su prostor i za Mandića. Ipak, nezahvalno je prognozirati učesnike drugog kruga, jer su istraživanja javnog mnijenja u prethodnim izbornim ciklusima značajno odstupala od konačnih rezultata”, zaključuje Nenezić.

Zenović smatra da bi u drugom krugu, zbog političkog profila, kao novo lice na političkoj sceni i uz sigurnu podršku ostatka anti-DPS bloka, Milatović imao nešto veće šanse da pobijedi Đukanovića. Ipak, ne otpisuje ni Mandića.

,,Iza njega stoji čvršća partijska infrastruktura, organizovanija kampanja i Srpska pravoslavna crkva, ali i njegovo držanje između dva kruga može biti presudno za konačan rezultat”, vjeruje Zenović.

Ako do njega dođe, drugi krug izbora održaće se 2. aprila.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu