Poslije aneksije: Šta čeka jugoistok Ukrajine | Politika | DW | 01.10.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Analiza

Poslije aneksije: Šta čeka jugoistok Ukrajine

Ilegalnim pripajanjem oblasti na jugoistoku Ukrajine, Putin mijenja sudbinu miliona ljudi. Kako bi se tamo situacija mogla razvijati, kako je u Donjecku, u Hersonu, da li treba očekivati otpor i povratak Janukoviča?

„Za mene nisu važne granice i državne teritorije, već sudbina ljudi."Ovo je citat ruskog predsjednika Vladimira Putina iz intervjua njemačkom listu „Bild” u januaru 2016. Tada se radilo o aneksiji Krima.

Šef Kremlja posljednjih dana ponovo nasilno mijenja granice Ukrajine i prisajedinjuje dijelove Luganske, Donjecke, Hersonske i Zaporoške oblasti. Nakon šestomjesečne okupacije sada slijedi uključivanje tih oblasti u Rusku Federaciju.

Moskva prijeti da će upotrijebiti sve vrste oružja, uključujući i nuklearno, da zaštiti nove dijelove zemlje.

Ukrajina i većina zemalja širom svijeta saopštile su da ne priznaju aneksiju, ni „referendume" koji su joj prethodili, na kojima je većina navodno glasala „za".

Ko su milioni Ukrajinaca koji žive s druge strane prve linije fronta i šta će se za njih promijeniti?

Razlika u raspoloženju u Donjecku i Hersonu

Ne zna se tačan broj ljudi koji su živjeli na okupiranim teritorijama u vrijeme aneksije. U svakom slučaju, riječ je o nekoliko miliona. Iako je aneksija istovremena, regioni su veoma različiti.

Infografik Karte Ukraine zurückeroberte Gebiete EN

Pozicija ruska vojske i teritorije koje je ponovo osvojila Ukrajina (plavo)

Od 2014. u Donbasu se odvija prinudna selekcija: stotine hiljada, uglavnom mladih ljudi, napustile su samoproglašene „republike", preselile se u Rusiju ili u dio Ukrajine pod kontrolom Kijeva. Ostali su stari i oni koji nisu mogli da odu ili koji podržavaju separatizam.

„Nekima će se ostvariti ono što su oduvijek željeli. Uvijek postoje određeni dijelovi stanovništva koji kolaboriaraju", kaže Andreas Umland, stručnjak u Štokholmskom centru za istočnoevropske studije (SCEEUS).

Čini se da ih ima više na istoku nego na jugu Ukrajine, ali o ovome nema tačnih podataka. Neki u Donbasu su podržali aneksiju, dijelom iz straha da će morati da odgovaraju pred sudom ako se vrati ukrajinska državna vlast, kaže Sergej Harmaš. Rođen je u Donjecku, glavni je urednik onlajn novina „Ostrov" i bio je član Trilateralne kontakt grupe za primjenu Minskih sporazuma.

„Takvi ljudi će reći da su glasali „za", jer ako se Ukrajina vrati, moraće negdje da bježe, vjerovatno u Rusiju", kaže Harmaš. Niko ne zna koliko ima takvih ljudi.

Kao i na okupiranim teritorijama Donbasa, za šest mjeseci aneksije društvene promjene su se desile i na jugu Ukrajine i u dijelovima Hersonske i Zaporoške oblasti, mada ne tako suštinske.

Ukraine Proteste gegen die russiche Invasion in Cherson

Protesti u Hersonu, 13.marta 2022.

Stotine hiljada ljudi je pobjeglo, ali među onima koji su ostali ima mnogo onih koji nastavljaju da podržavaju Kijev. To pokazuju protesti sa ukrajinskim zastavama koji su se održavali u prvim sedmicma i mjesecima nakon invazije.

„U Hersonu i Zaporoškoj oblasti mnogi ljudi mrze Rusiju, a u Donjecku i Lugansku ljudima se već osam godina glave pune propagandom", rekao je Harmaš.

Za razliku od Krima, gde je 2014. u vrijeme njegove aneksije živjelo dvije trećine etničkih Rusa, njihov broj u istočnoj i južnoj Ukrajini je manji od polovine. Prema popisu iz 2001. na procenat etničkih Rusa bio je najveći u Donjeckoj i Luganskoj oblasti - oko 40 odsto. U Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti ih je bilo oko 25, odnosno 15 odsto.

Finansijska podrška pripojenim teritorijama

Na prvi pogled, formalna aneksija malo će promijeniti život na ovim prostorima, koji su bili pod de fakto ruskom kontrolom posljednjih šest mjeseci. Iskustva na Krimu daju ideju o tome kako se događaji mogu razvijati.

Ukraine-Krieg - Vor Scheinreferendum in Luhansk

Lugansk, 23.09.2022.

Biće to mješavina štapa za disidente i šargarepe za lojalne. Plate i penzije će vjerovatno porasti i Rusija će pokušati da obnovi uništenu infrastrukturu. Zamjenik šefa administracije Kremlja Sergej Kirijenko iznio je tačne cifre 29. septembra. Prema njegovim riječima, 3,3 milijarde rubalja (oko 58 miliona eura) biće stavljeno na raspolaganje za „projekte podrške" u novim oblastima.

Sve što ima veze sa Ukrajinom vjerovatno će sve više biti zamijenjeno ruskim: zakoni, valuta, telekomunikacioni provajderi, jezik, obrazovanje. Jedan od glavnih ciljeva je povratak kulturnoj rusifikaciji regiona koje Kremlj istorijski smatra svojim.

Partizani ili tajne službe?

Stanovnici pripojenih regiona moraće da naprave izbor: ili da prihvate promjene ili da im se suprotstave – rizikujući svoje živote.

„To su teške odluke. Mnogi će biti očajni jer ne mogu tačno da procijene šta će se dalje desiti", kaže Andreas Umland. Jer, nejasno je koliko će Rusija ostati i koliko brzo Ukrajina može da povrati te oblasti. Već postoje izvještaji o represiji, hapšenjima i mučenju ljudi koji su naklonjeni Kijevu. Iskustva na Krimu pokazuju da progon onih koji misle drugačije može trajati godinama.

Svi muškarci će se suočiti sa posebnim testom jer će vjerovatno biti pozvani u rat protiv Ukrajine kao dio ruske vojske. Možda Kremlj na ovaj način želi da smanji rizik od partizanskog pokreta - koji se do sada na jugu pokazao u obliku nekoliko napada na ljude koji sarađuju sa okupatorima.

Ali Sergej Harmaš vjeruje da iza toga stoje ukrajinske tajne službe. Ne očekuje masovni partizanski pokret kao tokom Drugog svjetskog rata i zbog današnjih tehničkih mogućnosti progona.

„Partizani danas i u Drugom svjetskom ratu su različite stvari. Danas postoji video-nadzor i telefonski nadzor. Ono što vidimo je rad organizovanih grupa koje vode tajne službe", kaže Harmaš.

EU setzt Visa-Erleichterungen für Russland aus

Posmatrači ne očekuju preseljavanje velikih razmjera iz Rusije

Ukrajinci na istoku i jugu biće testirani na razne načine na lojalnost novim vladarima, na primjer dijeljenjem ruskih pasoša. To je bio slučaj na Krimu i Donbasu, gdje je ovaj proces počeo prije više godina. Ali moguće su i razlike u odnosu na krimski scenario.

Posmatrači ne očekuju preseljavanje velikih razmjera iz Rusije, kao što se dogodilo na Krimu. Razlog su borbe koje su u toku.

„Neće biti ni povratka bivših stanovnika Donjecka iz Rusije, gdje se koriste kao radnici, tim prije što u Donbasu nema posla. Najvažnija preduzeća su uništena", kaže Sergej Harmaš.

„Atraktivnost ovih teritorija za Rusiju će biti niska. Rusi će se plašiti da će morati ponovo da odu. To neće funkcionisati", slaže se Andreas Umland.

Da li će se Janukovič i Azarov vratiti u Donjeck?

I dalje je otvoreno pitanje ko može da formira novu regionalnu državnu vlast. Da li će lokalni Ukrajinci upravljati anektiranim teritorijama ili zvaničnici koje bi poslala Rusija?

Russland Pressekonferenz Viktor Janukowitsch, ehemaliger Präsident der Ukraine

Viktor Janukovič, 2019.

Ruski okupatori su se do sada oslanjali na mještane, bivše članove nekadašnje proruske „Partije regiona" predsjednika Viktora Janukoviča, koji su 2014. prebjegli u Rusiju.

Da li će se sada tamo vratiti Janukovič, njegov premijer Nikolaj Azarov i drugi odbjegli predstavnici tadašnje ukrajinske elite u Donbasu?

Stručnjaci to ne isključuju, ali ne vjeruju da će se ti ljudi vratiti na vlast. U međuvremenu su se formirale nove elite koje ne žele da se povuku, smatra Harmaš. Možda će se rukovodstvo regiona prebaciti sa Ukrajinaca na zvaničnike iz Rusije. Ruska štampa je već opisala takav razvoj događaja. Na nekim nivoima ovaj proces je čak i započeo.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu