Podrška „Green Dealu“ - bez Poljske | Evropa | DW | 13.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Podrška „Green Dealu“ - bez Poljske

Šefovi država i vlada EU podržali su cilj klimatske neutralnosti do 2050. No, Poljskoj je dato više vremena. Iz Brisela izvještava Christoph Hasselbach.

Lako je moglo postati neugodno za novopečenu predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen: Ona je pred cijelim svijetom najavila je da će Evropa postati prvi kontinent koji će do 2050. godine biti klimatski neutralan. To znači da bi do tada sve stakleničke gasove trebalo ili izbjegavati ili skladištiti. Von der Leyenova je taj ambiciozni cilj čak uporedila sa prvim slijetanjem na Mjesec. Ali na samitu joj je trebala jednoglasnost, a nekoliko zemalja tome se suprotstavilo, prije svega Poljska, koja gotovo 80 posto svoje električne energije dobija iz elektrana na ugalj, kao i Češka i Mađarska.

Poljska je htjela se taj rok za sve zemlje prolongira do 2070. godine, dok su Češka i Mađarska zahtijevale da se nuklearna energija službeno klasificira kao energija dobijena bez emisija. One su se očito pri tome nadale izgradnji novih nuklearnih elektrana sredstvima Evropske unije. „Nama je potrebna sigurnost kako nas niko ne bi sprečavao da gradimo nuklearne elektrane", rekao je češki premijer Andrej Babis. Zemljama poput Njemačke, koje odustaju od korištenja nuklearne energije, to je trn u oku.

Brüssel EU Gipfel Merkel (AFP/K. Tribouillard)

Merkelova zadovoljna rezultatom "u datim okolnostima“

Merkel: „Bez podjela“

No, kako se ne bi ugrozila inicijativa nazvana „Green Deal“, na samitu se izašlo u susret ovim trima zemljama. EU će se ostati posvećena cilju o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Ali za Poljsku u početku neće važiti ovaj termin. Poljska vlada bi do narednog ljeta trebala reći da li će se priključiti inicijativi ili ne. „Mi ćemo ovaj cilj postići vlastitim tempom", rekao je poljski predstavnik EU. Češka će zauzvrat imati izričito pravo na izgradnju nuklearnih elektrana. Energetski miks je ionako stvar država članica, ali je Češka time dobila i službenu podršku EU protiv njezinih susjednih zemalja Njemačke i Austrije, koje su vrlo kritično posmatraju izgradnju i širenje čeških nuklearnih elektrana na kućnom pragu.

Njemačka kancelarka Angela Merkel naglasila je da "ne postoji podjela Evrope na različite dijelove, već postoji država članica kojoj treba još vremena". Možemo biti zadovoljni rezultatom "u datim okolnostima“, rekla je ona.

Na samitu je iznešen i zahtjev francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Prema njemu bi uvezena roba iz trećih zemalja koje se manje brinu o zaštiti klime trebalo više oporezivati, kako se ne bi nanijela šteta evropskim preduzećima koja se pridržavaju većih ekoloških standarda.

Brüssel EU Gipfel | Andrej Babis (Reuters/Y. Herman)

Češki premijer Andrej Babis namjerava graditi nove nuklearke

Spor oko finansiranja ostaje

Komisija se već pobrinula za troškove koje će izazvati klimatski neutralan način života: Ursula von der Leyen je u tu svrhu predložila osnivanje fonda od 100 milijardi eura. Međutim, nekim zemljama članicama to izgleda poput praznih obećanja. Jer sada počinju rasprave o narednom sedmogodišnjem budžetu EU-a iz kojeg bi konačno trebali biti isplaćivani podsticaji. A svađa oko toga je već počela: oko obima budžeta, ali i o njegovom trošenju. Sve to otežava i predstojeći Brexit: ako Britanija napusti EU početkom naredne godine, kao što izgleda nakon pobjede konzervativaca na izborima, nedostajaće jedan bitan platiša doprinosa. Tada se postavlja pitanje hoće li se moći zatvoriti taj jaz i ako može, ko će to učiniti.

Sukobi interesa oko budžeta su jasni: neto platiše poput Njemačke žele ograničavanje budžeta, a neto primaoci, poput istočnih Evropljana, više su zainteresirani za njegovo proširenje. A ukoliko puno novca ode u zaštitu klime, nedostajaće ga za druge stvari, poput pomoći siromašnim regijama. To je također potrebno razmotriti. "Ne možemo dozvoliti da briselski birokrati plaćaju troškove borbe protiv klimatskih promjena nauštrb siromašnih ljudi i siromašnih zemalja", rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

Luksemburški premijer Xavier Bettel je humoristički rezimirao taj sukob: "Neki žele platiti manje, neki žele dobiti više novca, drugi žele raditi nove stvari. Nisam bio najbolji u matematici, ali mislim da račun neće biti u redu“.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android