Očajnička potraga za migrantima
15. februar 2019
"Mi smo Hamburg, jesi s nama?" To je slogan, kojim ovaj njemački lučki grad vrbuje migrante za poslove u gradskoj upravi. Traže se policajci, nastavnici, ljekari,muslimanski dušebrižnici, vatrogasci, poreski službenici i zatvorski čuvari - Hamburg želi zaposliti više ljudi migrantskog porijekla.
Ne pokušavaju se pridobiti samo migranti u Hamburgu. Širom Njemačke su ovi novopečeni Nijemci postali ciljna grupa, kako za sektor privrede tako i javnih službi. Čini se da se moto "Pluralizam edukuje" , koji je došao iz berlinske "Mreže za nastavni kadar s migracijskom pozadinom", etablirao u cijeloj zemlji.
Matura više nije tabu
U 2011. godini, četvrtina adolescenata stranog porijekla je u dobi od 18 do 25 godina imala završenu maturu, dok je u 2015. taj procenat bio 33 posto. U istom period se kod adolescenata bez migracijske pozadine, broj onih sa završenim maturskim ispitom sa 32 posto povećao na 39 posto .
I u zanatskom sektoru je nivo stručno kvalifikovanih migranata porastao. U 2015. godini je 38% aplikanata u dobi do 35 godina sa migracijskom pozadinom bilo stručno osposobljeno, a 16% je imalo fakultetsku diplomu. Međutim, procenat migranata bez kvalifikacija dugo je ostao na visokom nivou od oko 30%.
"Želimo nešto postići"
"Pogledajmo samo naše roditelje", kaže Cemile Ürük, profesorica engleskog jezika i socijalnog obrazovanja na koledžu Emschertal Vocal u Herneu. "Nisu došli u Njemačku, da bi dopustili da od nas ništa ne bude, već zato da bismo mi nešto postigli."
Cemile Ürük je članica Mreže nastavnog kadra s migracionom pozadinom i želi biti uzor ne samo svojim učenicima već i njemačkim Turcima. Mrežu je 2007. godine osnovalo Ministarstvo obrazovanja Sjeverne Rajne-Vestfalije (NRW), kako bi se omogućilo više "različitosti" u učionicama.
U međuvremenu, sve njemačke pokrajine raspolažu sličnim programima finansiranja. I to je neophodno potrebno. Jer, između želja i realnosti je još uvijek veliki jaz: Prema navodima Mreže, 26 posto svih učenika u najnaseljenijoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni- Vestfaliji su iz migrantskih porodica. Udio nastavnika u NRW je samo pet posto.
"Država računa na nas"
Slika javnog servisa izgleda malo bolje. Prema istraživanju Saveznog zavoda za demografska istraživanja (BIB) i Saveznog ureda za statistiku, provedenog u 24 savezne institucije i ministarstava, procenat zaposlenih sa "migracionom pozadinom" je u 2015. godini iznosio 15 posto.
"Otvaranje institucija je izuzetno važno", kaže stručnjak za integracije Aladin El-Mafaalani u intervjuu za "Spiegel." Važno za migrante, je im se šalje signal da država računa na njih. Ali i za sve ostale. Za nastavni kadar sa migracionom pozadinom ne mijenja se time samo učionica, već i zbornica.
A ko bi to bolje mogao znati ako ne El-Mafaalani. Ovaj sociolog je kao dijete sirijskih imigranata rođen u Njemačkoj. Trenutno radi kao šef jednog odjela pri Ministarstvu za djecu, porodična pitanja, izbjeglice i integraciju Sjeverne Rajne-Vestfalije u Düsseldorfu. Njegov bestseler o uspješnoj integraciji u Njemačkoj ("Paradoks integracije") preko noći ga je napravio poznatim.
Stalne predrasude
El-Mafaalani nije jedini, koji u svojoj knjizi stalno iznova upozorava da taj put neće uvijek biti pravolinijski. Jer borba protiv diskriminacije i predrasuda ne odvija se samo između Nijemaca sa i bez migracione pozadine. Ona se odvija i između različitih migranatskih grupa.
Nedostatak samopoštovanja, neadekvatna kvalifikacija, nepovjerenje, kulturološka distanca a prije svega, duboko ukorijenjene predrasude i dalje koče uspješan početak karijere jednog migranta. Mnogi aplikanti sa migracijskom pozadinom se ni ne pozivaju na razgovor za posao.
Prema rezultatima studije pod nazivom "Etničke hijerarhije u izboru kandidata: Eksperiment na terenu o uzrocima diskriminacije na tržištu rada" iz maja 2018. godine, podnosioci zahtjeva migrantskog porijekla i dalje su "značajno diskriminisani" uprkos nedostatku kvalifikovanih radnika.
Samo obrazovanje ne odlučuje
Poražavajući rezultat: "Dok kandidati sa njemačkim imenom dobijaju pozitivne povratne informacije u 60 posto slučajeva, to je slučaj samo sa 51 posto podnosilaca zahtjeva s migracijskom pozadinom."
Autorka istraživanja Ruta Yemane, naučna saradnica Centra za društvene nauke u Berlinu (WZB), za to ima objašnjenje: "Pluralizam nije svugdje prisutan, a sam nivo obrazovanja ne rješava probleme", kaže ona u intervjuu za DW. "Predrasude i kulturne preference više utiču na diskriminaciju nego razlike u nivou obrazovanja."