Njemačka ukliještena između pobornika atomske energije | Evropa | DW | 23.01.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Gradnja novih nuklearki u EU

Njemačka ukliještena između pobornika atomske energije

Francuska i istočne članice Europske unije se zalažu za atomsku energiju i to sve snažnije daju do znanja. Tu se ističe nova češka vlada koja se zalaže za atomsku kooperaciju s Francuskom.

Nakon atomske katastrofe u Fukušimi 2011. atomska energija u Europi slovi za model kojem ističe rok trajanja. No sada je Europska komisija odjednom odlučila poticati gradnju modernih atomskih centrala koje se sada smatraju zelenim rješenjima za spas klime.Time je komisija izazvala žestoki otpor kod nekih članica, posebice Njemačke i Austrije.

Njemačka, koja najkonzekventnije prati agendu izlaska iz opskrbe energijom preko atomskih centrala, se tako reći našla ukliještena između istoka i zapada gdje su smješteni zagovornici ovog oblika energije. S jedne strane je Francuska koja 70 posto svoje električne energije crpi iz atomskih centrala. Osim toga Pariz u velikoj mjeri potiče i izvoz svoje atomske tehnologije.

S druge strane su srednjeeuropske i jugoistočne članice EU-a od kojih većina sama posjeduje atomske centrale koje žele dodatno proširiti. Poljska planira gradnju prvih atomskih centrala.

Pro-atomski lobi piše Europskoj komisiji

U međuvremenu Francuska sve intenzivnije surađuje s istočnim partnerima EU-a koji slijede iste energetske smjernice. Još prošle godine su se Francuska i tzv. Višegradske zemlje Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka plus Slovenija i Rumunjska, pismeno obratile Europskoj komisiji i zatražile jaču potporu atomskoj energiji.

Temelin, Tschechien | Atomkraftwerk Temelin

Češka pomoću dvije atomske centrale kroz koje pokriva dvije trećine svojih potreba

Jedna od zemalja koja najintenzivnije traži atomski savez s Francuskom je Češka koja ima dvije atomske centrale kroz koje pokriva dvije trećine svojih potreba za električnom energijom. Već dugo na stolu leže i planovi za proširenjem ove dvije centrale dodatnim reaktorima. I u tome bi Francuska trebala odigrati važnu ulogu.

To je u svakom slučaju velika želja nove češke vlade na čelu s premijerom Petrom Fialom. U jačanju suradnje bi ulogu trebala odigrati i činjenica da Češka sredinom godine od Francuske preuzima predsjedanje Europskom unijom. To je uvijek prilika za jačanje suradnje. Čak i u programu nove vlade, kojeg je češki parlament prihvatio sredinom siječnja/januara, stoji kako će se težiti "jačanju strateškog partnerstva" s Francuskom. U programu se jasno ističe i energetska smjernica po kojoj se atomska energija ističe kao "zelena" energija. U istom programu se plin navodi kao "prijelazno gorivo" u procesu dekarbonizacije.

"Najnovija rasprava oko svrstavanja atomske energije u izvore koje treba poticati pokazuje koja bi mogla biti glavna tema češko-francuske suradnje", kaže za DW bivši ministar vanjskih poslova ČeškeTomaš Petriček, koji sada radi na Institutu za vanjske poslove u Pragu.

Macron i Orban – zajednička atomska strategija

Koliko je Francuskoj stalo do podrške istočnih članica EU-a, kad je u pitanju atomska energija, pokazao je nedavni boravak francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Budimpešti. Macrona i premijera Viktora Orbana zapravo ne povezuju mnoge teme, dapače, Macron je u nekoliko navrata izuzetno oštro kritizirao mađarskog premijera. No kad je u pitanju poticanje atomske energije, bliskost je velika.

Ungarn Budapest | Pressekonferenz | Emmanuel Macron und Viktor Orban

Zajednički interesi i brojne nesuglasice između Francuske i Mađarske

Mađarska jednom jedinom atomskom centralom pokriva 50 posto svojih potreba za električnom energijom i želi ju proširiti s dva reaktora. Orbanova vlada tu prisno surađuje s Rusijom gdje je već podigla kredit u visini od 10 milijardi eura i planira suradnju s državnom atomskom tvrtkom Rosatom. No u ovom projektu bi i Francuzi mogli doći na svoje. Francuski know-how je isto tako tražen i u Slovačkoj i Poljskoj koje su također velike zagovornice atomske energije.

Atomski savez se ne želi zamjeriti Njemačkoj

Kakve posljedice će ovi atomski savezi imati po odnose istočnih članica EU-a i Njemačke, za sada nije poznato. U prošlosti se Njemačka kritički izjasnila glede planova Poljske da u blizini Gdanjska pored Baltika gradi dvije atomske centrale. No isto tako bi neke njemačke kompanije, poput Siemensa, mogle profitirati od razvoja atomske energije na istoku Europe.

Istodobno je nova češka vlada jasno dala do znanja da produbljivanje češko-francuskih odnosa ni u kom slučaju ne znači udaljavanje od Njemačke. Veze između dva susjeda su prisne, 32 posto češkog izvoza odlazi preko granice u Njemačku a u Njemačkoj je zaposleno preko 100.000 čeških građana koji uglavnom svakodnevno prelaze granicu.

I unatoč ogromnim razlikama u pristupu energetskoj politici, Češka i dalje želi s Njemačkom surađivati i na tom području. "Mi slijedimo zajedničke vitalne interese s Njemačkom kada je u pitanju zamjena ugljena plinom", kaže novi češki ministar za europska pitanje Mikulas Bek za DW. Daljnja polja suradnje bi mogla biti iskorištavanje vodika kao energenta.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.