Zatvorene tri nuklearke, a preostale se gase 2022. | Politika | DW | 04.01.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Njemačka

Zatvorene tri nuklearke, a preostale se gase 2022.

U Njemačkoj su upravo zatvorene 3 nuklearke. Do kraja 2022. se prestaje sa korišćenjem nuklearne energije. Ali šta kada nje više ne bude? Šta je sa onima koji traže da se poništi odluka o prestanku rada nuklearki?

Njemačka je sve bliže ostvarenju svog cilja - zatvaranju svih nuklearki. Taj cilj je postavljen prije desetak godina - poslije nuklerane katastrofe, havarije u Fukušimi. Posljednjeg dana prošle godine u Njemačkoj su ugašena tri reaktora.

Nuklearka Gundremingen na granici Bavarske sa Baden-Virtembergom: u novogodišnjoj noći, u roku od dvanaest sati sistemi su jedan za drugim isključeni, a potom nuklearka skinuta sa mreže. Demontaža će vjerovatno trajati oko 15 godina: radi se o 89.000 tona materijala. Otprilike osmina od toga ne može da se reciklira, već mora da se trajno negdje smjesti. A ljudi? Oko svega ima mnogo posla. Niko neće biti otpušten - i dalje radi oko 500 ljudi.

Slično je sa nuklearkama u Grondeu (na slici gore) i Brokdorfu - rečeno je novinarima pred kraj prošle godine.

U Njemačkoj će do kraja 2022. raditi još samo tri nuklearne elektrane, a to su Emzland, Nekarvesthajm 2 i Izar 2.

Deutschland AKW Brokdorf

Nuklearka Brokdorf

Do sada je ovih šest elektrana zajedno isporučivalo oko 12 do 14 odsto proizvodnje električne energije u Njemačkoj. Čisto matematički gledano, maksimalni kapacitet ove tri nuklearke koje su sada ugašene odgovara kapacitetu od 1.000 vjetroturbina.

Dio politike i industrije je protiv zatvaranja nuklearki

Da li je odluka o postepenom ukidanju nuklearne energije bila ispravna ili pogrešna - pitanje je političke procjene. U Njemačkoj je postojala i postoji stabilna većina koja u suštini smatra da je zatvaranje nuklearki ispravna stvar.

Nova ministarka za zaštitu životne sredine Štefi Lemke (Zeleni) oduševljena je i kaže da sve ide po planu - što je sjajno. On takođe ističe da nema povratka nuklearnoj energiji.

Direktori više kompanija, među njima i bivši šef hemijskog koncerna BASF Jirgen Hambreht, od političara traže da produže rad preostalih nuklearki. Oni se boje da će isključenje stvoriti rupe u snabdijevanju električnom energijom, pogotovo što Njemačka do 2038. takođe treba da prestane da proizvodi električnu energiju na ugalj. Njemačka vlada planira da se s korišćenjem uglja u Njemačkoj potpuno prekine do 2038. godine, „u idealnom slučaju već 2030".

Vladinoj odluci o nukleakama protivi se i krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) koja je nedavno u parlamentu predložila da se rad nuklearnih centrala produži "makar do kraja naredne decenije." Poslanik AfD-a Štefen Kortre optužio je vladu da vodi „najgluplju energetsku politiku na svijetu" i tvrdio da Njemačkoj prijeti „isključenje čitavih gradova".

Međutim, sa ovakvim predviđanjima se, pored ostalih, ne slaže Njemački institut za privredna istraživanja (DIW). I poslije isključenja atomskih centrala biće „dovoljno kapaciteta" za snabdijevanje energijom što, kažu, pokazuju i posljednje analize. Ako njemački elektroenergetski sistem „brzo pređe na obnovljive izvore energije uz odgovarajuće kapacitete za skladištenje i fleksibilne opcije" sigurnost snabdijevanja srednjoročno neće biti ugrožena, navodi DIW.

Albertshof, Deutschland | Windräder

Vjetropark u Brandenburgu

Pad udjela obnovljivih energija

Prošle 2021. u Njemačkoj je opao udio obnovljivih izvora energije. Od 582 milijarde kilovat-časova struje koje je Njemačka proizvela, 40,9 odsto je bilo iz obnovljivih izvora energije dok je 2020. to bilo 44,1 odsto - glase podaci Udruženja njemačke energetike i vodoprivrede (BDEW).

Zbog slabog vjetra proizvodnja je vjetroparkova pala za 12 odsto. Istovremno je proizvodnja električne energije pomoću lignita povećana za 18 odsto, a pomoću kamenog uglja za čak 26,7 odsto. Ukupan udio u proizvodnji električne energije je - lignita (18,6 odsto), kamenog uglja (9,3 odsto) i mineralnih ulja (11,9 odsto).

Razmjena energije za dobrobit svih

Naravno da vjetar ne duva uvijek, a širenje vjetroparkova i solarnih sistema više nije tako dinamično kao nekada. Ali, treba istaći da je ekspanzija obnovljivih izvora energije u početku dovela do toga da Njemačka proizvodi mnogo više električne energije nego što troši - pa je negdje od 2010. postala neto izvoznik električne energije.

Prije više godina izvezeno je 50 teravat sati više nego što je uvezeno. To odgovara onome što proizvede četiri do pet nuklearnih elektrana. Ali, taj višak je značajno smanjen u posljednje tri godine - trenutno je nešto ispod 10 teravat sati.

Razmjena energije tokom godina je bila sve intenzivnija, širom Evrope. To je svima bilo od koristi.

Francuska ima problema sa snabdijevanjem električnom energijom - skoro svake zime tokom akutnih hladnoća - uprkos svojih 56 nuklearnih elektrana. Tada uvozi njemačku energiju vjetra.

Ali, kada nema vjetra, Njemačka kupuje nuklearnu energiju od Francuske. Kada ima višak solarne energije i energije vjetra, Njemačka izvozi struju u Austriju i Norvešku – a kada je nestašica, snabdijeva se iz skandinavskih hidrocentrala.

Da je to u interesu svih, vidi se iz činjenice da je bilans trgovine električnom energijom otprilike uravnotežen: kad ima viška Njemačka svoju struju ne poklanja, niti mora skupo da je plaća kada je kupuje od drugih.

BdT Schleswig-Holstein Windpark in Ostholstein

Vjetropark u Ostholštajnu

Šta je sa stabilnošću snabdijevanja strujom?

Strah od nestanka struje se povećava proporcionalno sa povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u mreži i sa eliminacijom takozvanih elektrana baznog opterećenja kao što su nuklearne elektrane.

Činjenica je da - iza energetske tranzicije postoji i novi koncept napajanja.

U prošlosti su postojale elektrane u stalnom pogonu koje su snabdijevale takozvano bazno opterećenje, ugalj je za srednje opterećenje i brzopokretne gasne elektrane za takozvano vrhunsko opterećenje.

Pokretači i zagovornici energetske tranzicije smatraju da je to zastarjelo. Energetski sistem sutrašnjice je fleksibilan, digitalan, veoma dinamičan, decentralizovan i inteligentan.

Njemačka meteorološka služba takođe je pokazala da se vjetar i Sunce međusobno dopunjuju. To važi za Njemačku, a još više za evropsku mrežu. Međutim, ovo se ne može uzeti zdravo za gotovo. Potrebnne su mreže, skladišta i mnogo više vjetroturbina i solarnih sistema.

Njemačka vlada se takođe oslanja i na elektrane na gas, čak nije isključena ni izgradnja novih - pod uslovom da su pogodne i za sagorijevanje „zelenog” vodonika ili „zelenog” metana napravljenog od njega. Ovi gasovi se mogu koristiti za skladištenje.

Ali - za stabilizaciju mreže ne samo da se mora proizvesti dovoljno energije, već je mora biti dovoljno u svakom trenutku na pravom mjestu. Uprkos rastućem udjelu obnovljivih izvora energije, do sada je snabdijevanje električnom energijom postajalo sve sigurnije, ali uz znatno veće napore u koordinaciji.

Otpad i moguće havarije

Ono što mnogi gube iz vida kada se radi o nukleranoj energiji je pitanje odlaganja otpada - koji još veoma, veoma dugo ostaje kontaminiran. Isto tako, uprkos svim mjerama bezbjednosti - ipak ostaje izvjestan rizik od havarije koja može kratkoročno i dugoročno da ugrozi ljude i prirodu.

Neki nukleranu energiju u posljednje vrijeme ponovo promovišu kao - zelenu. Ali predsjednik njemačke Savezne uprave za bezbjednost odlaganja nuklearnog otpada (BASE) Volfram Kenig upozorava da „nuklearna energija, naravno, nije bez ugljen dioksida.

„Već eksploatacija uranijuma sobom nosi značajne ekološke probleme. Čak ni sama izgradnja nuklearnih elektrana nije bez ugljen dioksida", rekao je u intervjuu za dpa.

Uprkos postepenom ukidanju nuklearne energije, emisija CO2 iz njemačke proizvodnje električne energije od 2010. je pala za oko 40 odsto - zahvaljući sve većem udjelu obnonvljih izvora energije.

I zato ukidanje korišćenja nuklearne energije, a potom i energije uglja podrazumijeva veći prtisak za što brži, obuhvatniji i inovativniji prelazak na obnovljive izvore energije.

Bildergalerie| erneuerbare Energie | Windkraft

Grevenbrojh u Sjevernoj Rajni Vestfaliji - termoelektrana i vjetropark tik jedno uz drugo

Cijena struje - konstantno raste

A kako se razvijala cijena struje u Njemačkoj? Bilo u evropskom poređenju ili gledajući retrospektivno - cijena struje u Njemačkoj konstantno raste.

Pritom: porezima i raznim dažbinama, u cijenu električne energije njemačka država se trenutno ugrađuje - sa 54 odsto od ukupne cijene koju plaćamo.

A ona je u junu prošle 2021. po kilovat satu u prosijeku iznosila 31,94 centa - ako domaćinstvo troši 3.500 kilovat sati godišnje. Ko troši manje - plaćao je još više. A 2000. godine kilovat sat je koštao oko 14 centi. Ovo proizilazi iz analize Saveznog udruženja za energetiku i vodoprivredu.

Prema podacima evropske statističke službe Eurostat, nijedna zemlja EU nije plaćala više po kilovat satu od Njemačke: evropski prosijek za tu godinu iznosio je samo 21,34 centa.

A prema onlajn portalu za potrošače Verivoks, njemačka domaćinstva sa potrošnjom struje od 4.000 kilovat sati, 2020. godine su to plaćala u prosijeku 1.202 evra dok je to 2004. godine koštalo 712 evra.

Priredila: Dijana Roščić

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu