Nijemci i Rusi još uvijek traže svoje nestale | Evropa | DW | 17.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Dan narodne žalosti u Njemačkoj

Nijemci i Rusi još uvijek traže svoje nestale

Ni gotovo 75 godina nakon kraja Drugog svjetskog rata ne zna se sudbina milijuna zarobljenika. Sad bi neke sudbine trebao razjasniti jedan njemačko-ruski arhivski projekt.

Tisuće Nijemaca i Rusa već više od sedam desetljeća traže svoje rođake koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata dospjeli u zarobljeništvo. Za povjesničara Dmitrija Stratievskog to poglavlje Drugog svjetskog rata je do danas jedno od najnerazjašnjenijih, koje zahtijeva još puno rada. Kad se ove nedjelje u Njemačkoj na Dan narodne žalosti (17. 11.) podsjeća na žrtve ratova, onda se misli i na sudbine milijuna ratnih zarobljenika. Sad Rusi i Nijemci daju lakši pristup arhivima pa bi brojni ljudi mogli doznati sudbinu članova svojih obitelji ili rođaka.

Stratievski (45) radi u Njemačkom povijesnom institutu u Moskvi i to smatra velikim pomakom. Njemačka će veliku količinu podataka o sovjetskim ratnim zarobljenicima predati Rusiji - ne originale, nego kopije u digitalnom obliku. "Za brojne Ruse je važno znati što se dogodilo s njihovim precima, gdje su pokopani", kaže Stratievski za Njemačku novinsku agenciju dpa.

Sporazum koji su u rujnu potpisali predsjednik njemačkog Saveznog arhiva Michael Hollmann i direktor Ruskog državnog vojnog arhiva Vladimir Tarasov trebao bi omogućiti napredak. Dosad potraga za informacijama nije uvijek dobro funkcionirala. S jedne strane iz Rusije se nije moglo imati pristup njemačkim arhivima. S druge strane ruska država do nedavno nije podupirala ovakav oblik suradnje u suočavanju s prošlošću.

DW Sendung Quadriga Russisch (DW/E. Nikolaeva)

Dmitrij Stratievski

I nakon povratka progoni i smrt

"Sovjetski ratni zarobljenici bili su jedna od najvećih skupina žrtava nacionalsocijalističkog režima", kaže Stratievski. U Njemačkoj su samo rijetki toga svjesni. Od preko pet milijuna sovjetskih vojnika koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata dospjeli u njemačko zarobljeništvo, više od tri milijuna su ubijena sustavnim zlostavljanjem. Za usporedbu, prema navodima Narodnog saveza za skrb o njemačkim ratnim grobljima u sovjetsko zarobljeništvo je dospjelo više od tri milijuna njemačkih vojnika, pripadnika Wehrmachta, i više od milijun njih je umrlo u zarobljeništvu.

U Njemačkoj postoji više spomenika na mjestima nekadašnjih zarobljeničkih logora koji podsjećaju na sudbine zarobljenika. Primjerice Sandbostel u Donjoj Saskoj, Zeithain u Saskoj i Buchenwald u Tirinškoj. Ali, brojnim zarobljenicima je i nakon povratka u domovinu prijetio progon i smrt. U vrijeme vladavine Josifa Visarionoviča Staljina prema njima se postupalo kao prema izdajnicima, kaže Stratievski. "Zato su neki i nakon rata pokušali ostati u Njemačkoj", kaže on.

Tek 1995. su sovjetski ratni zarobljenici u Rusiji dobili status "sudionika Drugog svjetskog rata". Važnost njemačko-ruskog sporazuma o arhivima je izuzetno velika, izjavio je Sergej Balandjuk iz Organizacije elektroničkih arhiva ELAR u Moskvi za ruske novine Kommersant. Po njegovim riječima do danas je nerazjašnjena sudbina dva milijuna sovjetskih ratnih zarobljenika.

DRK-Suchdienst Hamburg (picture-alliance/dpa/U. Perrey)

Suradnik Njemačkoga crvenoga križa (DRK) u arhivu Odjela za traženje nestalih

Velika datoteka Crvenoga križa

Novi arhivski projekt ne donosi prednost samo Rusima koji žele doznati sudbinu pripadnika svojih obitelji i možda gdje su njihovi grobovi. I Odjel za traženje Njemačkoga crvenoga križa (DRK) nada se da će imati lakši pristup ruskim arhivima. "I dalje imamo puno nerazjašnjenih sudbina", kaže voditeljica Odjela za traženje Dorota Dziwoki.

I dalje postoji veliko zanimanje rodbine nestalih, kaže Dziwoki. Tada su Sovjeti odveli neke Nijemce. A traženje nestalih koje će biti financirano do kraja 2023. teško je i zato što su imena zarobljenika napisana na ruskom onako kako su ih čuli oni što su zapisivali. Ipak, digitalna datoteka Njemačkoga crvenoga križa već danas ima podatke o 20 milijuna ljudi.

Na razjašnjavanju sudbina nestalih - prije svega poginulih vojnika Wehrmachta - radi se, dakle, već odavno. Ali, razmjerno malo pozornosti je poklanjano ratnim zarobljenicima. 2016. su tadašnji njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i njegov ruski kolega Sergej Lavrov u vezi s pomirenjem dvaju naroda izjavili da se mora razjasniti i sudbina nestalih, koliko god je to moguće. Istraživači trebaju pristup arhivima, a on će sada biti lakši.

Ovo je prvi put da su dokumenti njemačkoga državnog arhiva u digitalnom obliku ustupljeni Rusiji, kaže koordinatorica projekta Heike Winkler u berlinskom uredu Narodnog saveza, koji ove godine slavi stotu obljetnicu postojanja. Osobito važni dokumenti postoje u Saveznom arhivu u berlinskoj četvrti Reinickendorfu i u Vojnom arhivu u Freiburgu. Raspisan je i natječaj za zaposlenje jedne osobe koja će raditi u Moskvi.

dpa

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije