Napeta utrka za francuskog predsjednika

Francuskinje i Francuzi izlaze na izbore pod uticajem terorističkog napada, koji se desio proteklog četvrtka u Parizu. Nakon napada su kandidati kako lijevog tako i desnog političkog spektra otkazali velike mitinge i manifestacije.  Svi se zalažu za jačanje policije i jedinica za borbu protiv terorizma. Desna populistkinja Marine Le Pen optužila je vladu socijalista da je zakazala u borbi protiv terorizma. Ministar unutrašnjih poslova Bernard Cazeneuve okrivio je Le Pen što dramatičnu opasnost od terorizma koristi kako bi za sebe prikupila poene u izbornoj kampanji.

Najveće brige biračima, nakon straha za egzistenciju i ekonomski pad, predstavlja teroristička i sigurnosna prijetnja. Još nema rezultata istraživanja javnog mnijenja, koja uključuju najnoviji atentat na policajce u srcu Pariza. No u Francuskoj je i dalje na snazi vanredno stanje, koje je proglašeno nakon napada u novembru 2015 u Parizu. 

Mnogi birači neodlučni

Prema postojećim anketama, četiri od ukupno 11 kandidata imaju realne šanse da uđu u odlučujući drugi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj, koji se održava 7. maja. Dva kandidata, šefica desno-populističkog Nacionalnog fronta Marine Le Pen i liberalno orjentisani Emmanuel Macron koji na izbore izlazi sa novoosnovanom političkom partijom, već sedmicama se smatraju favoritima. Prema jednom istraživanju javnog mnijenja Le Penova ima neznatnu prednost, dok drugo istraživanje pokazuje da isto tako malu prednost ima Macron. To je utrka "rame uz rame". Ali i Jean-Luc Mélenchon koji je lijevo-radikalne orjentacije kao i predstavnik francuskih konzervativaca Francois Fillon - jedini predstavnik jedne etablirane partije, imaju dobre šanse. Oni, kako pokazuju ankete, bilježe samo nekoliko procenata manje glasova od  Le Penove i Macrona.

 "Otprilike četvrtina Francuza definitivnu odluku za koga će glasati donosi tek na dan izbora. To znači da smo mi pitali anketirane za koga će glasati kada oni još definitivno nisu znali kome će dati svoj glas. Francusko biračko tijelo više nije stabilno", konstatuje profesor politologije i ekspert za istraživanje javnog mnijenja Stéphane Wahnich  i dodaje: "Naše društvo je na raskolu. To nam otežava da dođemo do pouzdanih prognoza. Ako to imamo u vidu, onda su postojeći rezultati istraživanja javnog mnijenja kompletno precijenjeni".

Izborna kombinatorika: mnoge opcije moguće

Marine Le Pen je na posljednjim izborima 2012. godine izgubila još u prvom krugu. Ovaj put se čini sigurnim njen ulazak u drugi krug izbora. Vladajuća Socijalistička partija odlazećeg i neomiljenog francuskog predsjednika Francoisa Hollandea u izbornoj kampanji nema nikakvu ulogu. I to je novina na francuskoj političkoj sceni. No, iznenađujući je uspon komuniste Jean-Luc Mélenchona, čije su radikalne parole protiv EU i zahtjevi za stopostotnim oporezivanjem bogatih naišli na veliki odjek kod mladih. Globalizaciju i slobodnu trgovinu Mélenchon odbacuje. "Svi trgovački sporazumi, koji pustoše zemlju, moraju biti prekinuti", izjavljivao je tokom izborne kampanje. 

Publicista Alfred Grosser je u razgovoru za Deutschlandfunk pojasnio razloge Mélenchonovog uspjeha. "Mnogi mladi su podgrijani idejom da svom revoltu mogu dati oduška prije svega uz pomoć glasačkih listića. A kandidat Socijalističke partije je, kada su pitanju glasovi mladih, praktično na nuli i ukupno neće moći doseći ni 10 posto, tako da će ga Mélenchon preteći."

Le Pen želi da Francuska napusti EU i NATO

Šefica Nacionalnog fronta Marine Le Pen je u izbornoj kampanji primjenjivala iste metode kao američki predsjednik Donald Trump i drugi populisti. Ona je potpirivala strahove ljudi, obećavala im povratak iz izolacije u stara dobra vremena. "Ponovo ćemo uspostaviti naše nacionalne granice!", rečenica je koju je Marine Le Pen stalno ponavljala na mitinzima uz odobravanje narodnih masa, koji su se okupljali da prate njene predizborne govore. Useljavanje, legalno ili ilegalno, ona želi potpuno zaustaviti. Le Penova se ujedno želi oprostiti od NATO-a i EU.

No, jedini kandidat koji istinski nastupa sa proevrooskom orjentacijom je liberal Emmanuel Macron. On je bivši socijalisti i sa svojih 39 godina najmlađi kandidat za predsjednika. "Branim i zalažem se za ideju Evrope suverenih država. Ideju suvereniteta ne mogu prepustiti ekstremnoj ljevici ili eklstremnoj desnici i njihovim lažima", rekao je Emmanuel Macron još u januaru u svom govoru u Berlinu. 

Etablirane partije "dobile nogu"

Podrška kandidatu konzervativnih republikanaca Francoisu Fillonu je opala. Nakon skandala sa zapošljavanjem članova porodice i rođaka na trošak države, Fillon se morao pomiriti s tim da njegova sigurna pobjeda, kako se tvrdilo prije skandala, otpada. I evropska izaslanica Marine Le Pen je imala skandal sa pronevjerom novca Evropskog parlamenta, ali to joj očito nije naškodilo u izbornoj kampanji. Fillon nastupa sa skepsom prema zajedničkoj evropskoj politici i smatra da je njemačka budžetska politika razlog za ekonomski pad u Francuskoj. "Nijemci ne mogu zadržavati svoj suficit u budžetu dok francuski vojnici, u borbi protiv terorizma i islamizma, riskiraju svoje živote u zoni Sahela" (op. red.: u graničnoj zoni u Africi između Sahare na sjeveru i Sudana na jugu). Nijemci moraju shvatiti da moraju više biti uključeni u vojne operacije i da moraju dijeliti odgovornost sa saveznicima u EU", rekao je Fillion tokom izborne debate na TV-u.

Na kraju Macron kao predsjednik?

Nakon prvog kruga predsjedničkih izbora u nedjelju (23.04.17) moguće su sve kombinacije. Momentalno je najvjerovatnije da će u drugi krug otići duo Macron/Le Pen. Ako do toga dođe, onda će 7. maja Emmanuel Macron, kako pokazuju sadašnje ankete, pobijediti Marine Le Pen sa 65 posto glasova naprema 35 posto. Ali publicista Alfred Grosser smatra da niko ne može garantovati "pobjedu razuma".

I ekspert za istraživanja javnog mnijenja i profesor Stéphane Wahnich u svojim procjenama ostaje oprezan. "I pored toga što ankete i mediji Emmanuela Macrona vide kao jasnog pobjednika prvog kruga izbora u odnosu na Marine Le Pen, moglo bi se desiti da rezultat bude potpuno drugačiji. Upravo bi prognoze, koje Macrona vide kao pobjednika, mogle dovesti do toga da mnogi njegovi potencijalni birači ne izađu na drugi krug izbora. Macron, koji je nov na političkoj sceni, nema svoju staru biračku klijentelu ili biračku bazu, na koju se može osloniti, za razliku od  Marine Le Pen i njenog Nacionalnog fronta koji imaju svoje vjerne birače", zaključuje profesor Wahnich.  Prve prognoze oko ishoda prvog kruga predsjedničkih izbora u Francuskoj očekuju se u nedjelju u 20 sati.