Moldavija: Jedan front otvoren, drugi zamrznut | Politika | DW | 02.12.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Analiza

Moldavija: Jedan front otvoren, drugi zamrznut

Proevropske vlasti u Moldaviji krenule su u obračun sa korupcijom, ali, kako kažu stručnjaci, to čine ne obazirući se na pravila. Istovremeno, Kišinjev pokušava da izgladi odnose sa Moskvom i preduprijedi gasnu krizu.

Tri duge decenije je Moldavija zemlja u kojoj se daje časna pionirska riječ da će konačno biti reformi, dok istovremeno korupcija obara rekorde. Sve se na jednom mjestu skupilo 2014. godine u takozvanoj „pljački u milijardama“.

Pod tobože reformskom proevropskom Vladom, tada je mreža političara, mutnih biznismena ukrala milijardu dolara iz tri moldavske banke a pri tom je imala zaleđinu u pravosuđu. Veći dio novca nestao je bez trag, a glavni vinovnici još su na slobodi.

- pročitajte i ovo:  „Lopovi u parlamentu se plaše naših reformi“

Zato su mnogi u Kišinjevu skeptični kad čuju riječ „reforme“, premda je sadašnja predsjednica Maja Sandu u prvoj godini mandata nagovijestila da bi situacija mogla biti drukčija. Zajedno sa premijerkom Natalijom Gavrilitom, koja je na vlasti od početka avgusta, ova vlast se već bacila na posao.

Predsjednica Moldavije Maja Sandu

Predsjednica Moldavije Maja Sandu

Pobjeda Stranke akcije i solidarnosti (PAS), koju je prije šest godina osnovala Sandu, prva je apsolutna većina za proevropske snage u istoriji zemlje. Tako je priliku da donese promjene dobila i Gavrilita, po vokaciji ekonomistkinja i ekspertkinja u oblasti javne uprave.

U Moldaviji takve stvari lako skliznu u geopolitiku. Malena republika je tri već tri decenije samostalna, ali isto toliko traje ruska okupacija Pridnjestrovlja, moldavskog regiona koji je proglasio nezavisnost. Tamo su ruski vojnici, još pozamašni sovjetski arsenal oružja, a tu je i čvorište za pranje novca iz Rusije.

- pročitajte i ovo:  Nema bratske cijene: Kako Putin „ucjenjuje“ Moldaviju gasom

Brzo ali sporno

Počelo je početkom septembra, kad je Vlada krenula u reformu pravosuđa. Ideja je nezavisna kontrola rada državnog tužioca, koji bi mogao biti smijenjen u slučaju „nedovoljnog zalaganja". Promijenjen je način na koji se imenuju sudije, sve do Vrhovnog suda. Uvedene su i mjere za suzbijanje pranja novca.

„Povjerenje u pravosuđe u našoj zemlji je ekstremno nisko“, kaže nam Julijan Rusu, državni sekretar u Ministarstvu pravosuđa. „To doprinosi iseljavanju ljudi, tjera investitore i konačno ugrožava postojanje države.“

Kaže, stvar je počela, ali glavno tek predstoji – provjera imovine osam hiljada sudija i tužilaca, kao i njihovih porodica.

Rusu je za DW govorio u Berlinu, gdje je Društvo za jugoistočnu Evropu organizovalo okrugli sto o početku reformi u Moldaviji.

Republik Moldau Natalia Gavrilita, Premierministerin

Premijerka Moldavije Natalija Gavrilita

Proruski Socijalisti u Moldaviji se protive reformama, ali nisu jedini. I mnogi nezavisni stručnjaci kritikuju gorljivost sa kojom nove vlasti ulaze u posao.

Politikolog Dionis Čenuša, koji radi i za moldavsku Ekspertsku grupu, kaže da je valjalo sačekati procjene Venecijanske komisije prije donošenja novih zakona. Tako bi, smatra Čenuša, reforme imale pečat kvaliteta i dodatni legitimitet. „Ponekad se stiče utisak da novi vlastodršci postupaju prema motu da su pravila i procedure luksuz za neka bolja vremena“, kaže on za DW.

Početkom oktobra je uhapšen državni tužilac Aleksandr Stojanoglo, pod sumnjom da ometa istrage slučajeva korupcije. Čenuša kaže da je tužilac sporna ličnost, ali da je „veoma upitan način na koji je brzinski smijenjen i optužen“.

Državni tužilac Aleksandr Stojanoglo uhapšen je zbog korupcije

Državni tužilac Aleksandr Stojanoglo uhapšen je zbog korupcije

Gasa će ipak biti

Kao da Moldaviji, najsiromašnijoj evropskoj zemlji, nije dosta turbulencija – zemlja se proteklih sedmica našla u teškoj energetskoj krizi. Ruski Gazprom je najavio da će, nakon isticanja tekućeg ugovora, isporučivati gas Moldaviji samo po tržišnoj cijeni.

Do kraja septembra je Moldavija plaćala 150 dolara za hiljadu kubika, onda je trebalo da plaća 800 dolara, što bi za tu zemlju bila praktično nemoguća misija.

Nije prvi put da Rusija zavrće ventil kada joj politički zapleti u Moldaviji ne idu naruku. I ovog puta analitičari vide politiku u igri, što Kremlj negira. Gasna kriza dolazi poslije okretanja zemlje EU, te javnih istupa predsjednice Sandu koja je kritikovala aneksiju Krima.

Ali, onda je valjda shvatila kuda to vodi. Kišinjev i Gazprom su krajem oktobra ipak sklopili novi ugovor po cijeni od 400 dolara za hiljadu kubika gasa. To je, kažu posmatrači, dovelo do maltene podaničkih gestova moldavskih vlasti prema Moskvi.

Igor Munteanu: Vlasti su predugo oklijevale

Igor Munteanu: Vlasti su predugo oklijevale

Igor Munteanu, docent na moldavskoj Akademiji za ekonomske studije i raniji ambasador u Vašingtonu, prebacuje vlastima u Kišinjevu da su predugo oklijevale prije nego što su počele pregovore sa Gazpromom. „To se može nazvati neprofesionalnim, ignorantskim ili glupim“, navodi on za DW.

Ali, kad je već tako, Munteanu ima razumijevanja što su vlasti počele uzdržanije da se ponašaju prema Moskvi. Naprosto, tokom teških reformi kod kuće ne treba im još jedan otvoreni front na spoljnopolitičkom planu.

Tako je i zvučalo prošle sedmice kad je Gazprom zaprijetio da će obustaviti isporuke gasa ukoliko zemlja odmah ne plati dug za oktobar i novembar. Vlada je smjesta spremila pare.

Upitana da li je to bio ultimatum pod kojim je poklekla, premijerka Gavrilita je reporteru DW odgovorila: „Ostavljam stručnjacima da daju ocjene, mi kao Vlada ne treba da to nazivamo ucjenom.“ I još: „Treba da nastavimo pragmatičnu politiku u odnosima sa Rusijom."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu