1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaRepublika Moldavija

Kako Putin „ucjenjuje“ Moldaviju gasom

Keno Verseck
27. oktobar 2021

Smjena proruskih vlasti u Moldaviji dovela je zemlju u nemilost Moskve, tvrdi se u Kišinjevu. Isporučuje se manje skupog gasa i jedini garant da će gasa uopšte biti je separatistička teritorija Pridnjestrovlje.

https://p.dw.com/p/42EJ1
Putin i šef Gazproma Aleksej Miller
Putin i šef Gazproma Aleksej MillerFoto: Getty Images/AFP/A. Nikolsky

Još nije ciča zima, a Evropa se "smrzava i drhti" zbog mogućeg manjka gasa. Rasprava se iz politike prelila među obične građane, takoreći u small talk: da li će Rusija isporučiti više gasa ili će Kremlj vještačkim smanjenjem ponude nastaviti da vrši pritisak?

Moldavija, kao jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope, potpuno je zavisna od ruskog gasa. Ova zemlja suočena je sa zahtjevima Gazproma da joj se cijena gasa znatno podigne i vrate navodni stari dugovi. Ruski divovski isporučilac energenata je proteklih nedjelja smanjio isporuke za oko 35 odsto, prema procjenama stručnjaka.

Moldavija od 2007.  ruski gas dobavlja po cijeni koja se formira na osnovu prosječne evropske cijene po dugoročnim ugovorima za nabavku. Prošle ugovorne godine, koja se okončala krajem septembra, ta cijena je bila oko 150 dolara za hiljadu kubnih metara gasa.

-pročitajte još: Što stoji iza rekordnih cijena plina?

Od tada Gazprom traži višestruko, orijentišući se na aktuelne tržišne cijene. Po brzinski sklopljenom ugovoru za oktobar, Moldavija plaća skoro 800 dolara za hiljadu kubika. Recimo cijena za Bjelorusiju ostala je ista – oko 150 dolara.

Prošle sedmice je stoga Vlada u Kišinjevu proglasila energetsko vanredno stanje koje znači restrikcije za velike potrošače – oni moraju da sa gasa pređu na lož-ulje ili mazut. Vlada sada ima pravo da po hitnom postupku nabavlja gas od drugih ponuđača. U ponedjeljak je tako zaključen ugovor sa poljskim isporučiocem Energokomom.

Na isporuke iz susjedne Rumunije će se, izgleda, još čekati. Novi gasovod između Jašija (Rumunija) i Ungenija (Moldavija) još je u probnom radu.

Odmazda zbog smjene vlasti?

Rusija je ranije više puta zavrtala ventil Moldaviji. „Trenutak ove ucjene nije slučajan“, kaže nam ekonomista i stručnjak za energetiku Sergiju Tofilat. „Godinama nije bilo problema sa isporukama gasa, ali sada je drukčije: proruske snage u našoj zemlji izgubile su moć.“

Karte - Republik Moldau - DE

Od prošlog decembra je predsjednica zemlje proevropska političarka Maja Sandu. Ona je dobila izbore porazivši proruskog rivala i bivšeg šefa države Igora Dodona. Potom je u julu i Dodonova Partija socijalista izgubila parlamentarne izbore i otišla u opoziciju. Nove vlasti namjeravaju krenuti u evropske integracije i reforme na polju pravne države i borbe protiv korupcije.

-pročitajte još: Liderka Zelenih Berbok za sada protiv puštanja u rad gasovoda Severni tok 2

Predsjednica Sandu i Vlada nekoliko puta su govorili da su zainteresovani za normalne i dobre odnose sa Rusijom. Ali, kako je rekla Sandu, odnosi moraju biti na ravnopravnoj bazi. No, o tome za sada nema ni govora.

Moldaviju, ranije rumunsku teritoriju, Sovjeti su anektirali 1940. nakon pakta između Staljina i Hitlera. Pri raspadu SSSR-a i otcjepljenju Moldavije 1991. godine, istočni pojas te republike, Pridnjestrovlje, proglasio je nezavisnost.

Od tada tu vladaju proruski separatisti, iako ih nijedna zemlja svijeta nije priznala. U Pridnjestrovlju su i dalje hiljade ruskih vojnika, kao i ogromni stari sovjetski arsenal naoružanja. Još na samitu OEBS 1999. godine se Moskva obavezala da će povući trupe do 2002., no to se nije desilo do danas.

Predsjednica Moldavije Sandu je proteklih mjeseci podsjetila Kremlj na to i tražila rješenje pitanja Pridnjestrovlja, ali i podvukla solidarnost sa Gruzijom i Ukrajinom, čiji su dijelovi teritorija takođe zauzeti od strane proruskih separatista.

Predsjednica Moldavije Maja Sandu
Predsjednica Moldavije Maja SanduFoto: Vladislav Culiomza/REUTERS

Spor oko dugova

Ruske vlasti i Gazprom poriču da energetika ima veze sa politikom. Prošle sedmice je Valentina Matvijenko, predsjednica ruskog Savjeta federacije i time treća osoba u državnoj hijerarhiji, ipak rekla da će se „grubi antiruski ispadi“ moldavske predsjednice nužno odraziti na bilateralne odnose.

Ta izjava došla je nakon što se Matvijenko sastala sa predsjednikom moldavskog parlamenta, s kojim je razgovarala o pitanju gasa.

-pročitajte još:  Zatvara li Putin Europi ciljano plinski ventil?

Pored toga Gazprom potražuje 700 miliona dolara od Moldavije na ime navodnih starih dugova. U Kišinjevu se tome odupiru, ukazujući da nominalni dužnik – moldavski gasni monopolista MoldovaGaz – sada ionako pripada Gazpromu. Navodno je nejasno koliki su dugovi ćerke-firme prema većinskom vlasniku.

„Ranije su iz MoldovaGaza kroz prevaru i korupciju curile ogromne sume novca", kaže ekonomista Tofilat. „Ko kome šta duguje trebalo bi da se razjasni obuhvatnom revizijom poslovanja MoldovaGaza. Ali tako nešto još nije sprovedeno.“

Sav gas preko separatističke teritorije

Prošle nedjelje je iz Kišinjeva za Moskvu otišla zanimljiva delegacija u kojoj je bio i vicepremijer Vlad Kulminski. Pričali su sa predstavnicima Gazproma, ali i zamjenikom šefa Putinove predsjedničke administracije Dmitrijem Kozakom.

Zanimljivo je da je Kulminski u moldavskoj Vladi zapravo zadužen za pitanje Pridnjestrovlja, dok je Kozak 2003. godine bio inicijator memoranduma koji je predviđao federalizaciju Moldavije i priznanje Pridnjestrovlja. Dvije godine kasnije je tadašnji predsjednik Vladimir Voronjin iznenađujuće odbio da potpiše memorandum i onda je Moskva opet zavrnula gasnu slavinu. I tada je to objašnjeno ekonomskim, a ne političkim razlozima.

Moldawien Transnitrien Ukraine Russland Konflikt
Parlament u Tiraspolju - glavnom gradu samoproglašenog PridnjestrovljaFoto: Getty Images/AFP/D. Mihailescu

Nije novina da se isprepliću pitanja energetike i samoproglašenog Pridnjestrovlja. Naime, ruski gas mahom odlazi u taj odbjegli deo Moldavije gdje je i velika ruska gasna elektrana - koja strujom snabdijeva cijelu Moldaviju.

Pridnjestrovlje ne plaća ruski gas. Procjenjuje se da se njihov dug – koji Gazprom nikad nije ni potraživao – nagomilao na osam milijardi dolara. Time Rusija zapravo subvencioniše separatistički region, a istovremeno pravi unosan biznis za brojne ruske i moldavske firme.

U tome leži još jedan paradoks. Rusija neće sasvim obustaviti isporuke gasa Moldaviji jer bi to moglo da ugrozi prorusko raspoloženje u Pridnjestrovlju.

Neki u Kišinjevu jedini pravi izlaz vide u radikalnom rezu i oslobađanju od energetske zavisnosti od Rusije. „Često smo doživljavali da ruski gas postaje političko oružje usmjereno protiv nas“, kaže politolog Igor Botan za DW. „Konačno bi trebalo da nešto naučimo iz toga.“

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu