Loše vijesti iz Pakistana

Imran Kan, bivša zvijezda kriketa, vjerovatno će postati novi premijer Pakistana. Po prvi put u istoriji te zemlje, jedan populista iz Pandžaba suočava se sa generalima. Dugo nije bilo sigurno da li će se ovi izbori uopšte održati, jer se Kanov glavni rival, bivši premijer Navaz Šarif, „posvađao" sa moćnom vojskom u zemlji.

Šarif, koji je trenutno u zatvoru zbog optužbi za korupciju zajedno sa svojom ćerkom Marijam, za vrijeme svog mandata bio je sve oštriji prema vojsci. Pokušao je da unutrašnju i spoljnu politiku dovede pod civilnu kontrolu i da poboljša odnose sa Indijom i drugim susjednim zemljama. On se takođe suprotstavio vojsci i kada se radilo o militantnim islamistima u zemlji. Na međunarodnom nivou, Pakistan optužuju da koristi ekstremiste da destabilizuje avganistansku vladu.

U odsustvu Šarifa sa političke scene, činilo se da će Kanov put ka vlasti biti bez prepreka. Međutim, Šarifov povratak iz Londona samo dvije nedjelje prije izbora, probudio je nadu da će njegova stranka moći da pobijedi Kanovu populističku partiju – iako je Šarif uhapšen prilikom dolaska na aerodrom u Islamabadu. Ali prvi nezvanični rezultati jasno su stavili do znanja da se Kanov dugogodišnji san ostvario i da će on postati premijer svoje zemlje.

To nisu dobre vijesti

Posljedice te pobjede mogle bi da budu opasne za Pakistan – jer, ta pobjeda je kontroverzna. Uoči izbora bilo je izvještaja o zastrašivanju i snažnoj cenzuri. Nekoliko stranaka već je najavilo protest zbog „velikih nepravilnosti" u izbornom procesu.

Pritom je već polarizovanoj zemlji hitno potrebno sveobuhvatno pomirenje, naročito zbog ogromnih bezbjednosnih problema. U bombaškom napadu tzv. „Islamske države" u Kveti na dan izbora poginulo je više od 30 ljudi. „Islamska država" je još početkom jula u provinciji Baludžistan izvršila jedan od najsmrtonosnijih terorističkih napada u istoriji Pakistana.

To nisu dobre vijesti za zemlju koja se bori sa akutnom nestašicom vode, katastrofalnim snabdijevanjem električnom energijom, visokom nezaposlenošću i rastućim inflacijom. To takođe znači da sve veći broj ljudi gubi povjerenje u parlamentarnu demokratiju i okreće se zabranjenim islamističkim grupama.

Spremnost za promjene

Imran Kan više puta je jasno stavio do znanja da on nije taj koji bi inicirao proces političkog pomirenja. On će nastaviti da zauzima agresivan stav prema svojim političkim protivnicima i to će još više polarizovati zemlju. Kan će vjerovatno i da dodatno ojača svoju retoriku usmjerenu protiv zapada: on je više puta optuživao Vašington zbog „nereda" u Avganistanu i „pravdao" akcije talibana.

Organizcija „Financial Action Task Force" (FATF) u okviru OECD u Parizu, nedavno je stavila Pakistan na „sivu listu" zemalja, koje su odgovorne za finansiranje terorističkih aktivnosti. U septembru, Pakistan bi mogao da se nađe čak i na „crnoj listi", što bi bilo za pakistansku ekonomiju katastrofalno. Pitanje je da li će Imran Kan moći i htjeti tu da nešto promijeni.

Pritom Pakistan ne može da ostane na svom putu međunarodne izolacije. Svjetska zajednica će i dalje tražiti veću otvorenost, veću saradnju, više slobode govora i više demokratije. Imran Kan će morati da radi na tome, da ublaži svoju retoriku, pokrene političko pomirenje, poboljša odnose ne samo sa Kinom, već i sa SAD, i uspostavi svoj ustavni suverenitet nad nacionalnim institucijama. Pakistan sebi ne može da priušti njegov populistički avanturizam.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android