Talibani pod pritiskom

Već godinama se pojavljuju izvještaji o planiranim, predloženim, otkazanim ili tajno održanim razgovorima između predstavnika vlade u Kabulu i SAD s jedne strane i avganistanskih Talibana sa druge strane. Najnoviji potez u takozvanom „mirovnom procesu" u Avganistanu je pismo Talibana „američkom narodu, saradnicima nezavisnih nevladinih organizacija i miroljubivim kongresmenima".

U tom pismu Talibani kažu da pristaju na dijalog sa ciljem da se okonča rat, ističući da silom ne mogu biti pobijeđeni. Njihova spremnost za mir, pišu, ne znači da su Talibani iscrpljeni ili da im je opao moral. Pošiljalac pisma se predstavlja kao „predstavnik volje avganistanskog naroda" a za vladu u Kabulu kaže da je „nametnuta, korumpirana i bez legitimiteta".

Avganistanac Faiz Muhamed Zaland, stručnjak za Talibane i profesor univerziteta, to pismo smatra dokumentom vrijednim pažnje: Prema njegovim riječima, Talibani su prvi put javno u ovom obliku izrazili spremnost za mirovne pregovore.
Pročitajte i: Rusko oružje za talibane?

Nasuprot tome, portparol NATO-a u Avganistanu je rekao da su nedavni napadi protiv civila ovu ponudu učinili neuvjerljivom. Vlada u Kabulu je pak pozvala talibanske borce da odustanu od borbe i da se pridruže mirovnom procesu, ukoliko je ta njihova ponuda ozbiljna.

„Talibani moraju da odluče"

Prije samo mjesec dana američki predsjednik Donald Tramp je odbio razgovore sa Talibanima i odlučio da poveća prisustvo američkih trupa u Avganistanu i pojača vazdušne udare. Posmatrači pismo vide kao odgovor na povećani pritisak SAD na gerilsku terorističku organizaciju i Pakistan.

„Talibani ovim pokušavaju da navedu SAD da smanje pritisak na Pakistan i intenzitet bombardovanja", kaže za DW Junus Fakur, politički analitičar iz Kabula. Dodaje da Sjedinjene Države neće razgovarati sa Talibanima ukoliko ne dođe do značajnog poboljšanja bezbjednosne situacije na terenu.

Neposredno prije objavljivanja ponude Talibana, komandant trupa SAD u Avganistanu Džon Nikolson je za nedjeljnik Špigel rekao: „Talibani neće moći da izdrže naš pritisak na duže staze. Moraće da odluče: Ili pregovori o miru ili smrt u bezizlaznoj borbi. Ili mogu da se sakriju negdje u Avganistanu i postanu nebitni."

Još jedna krvava godina?

Nikolson je objasnio u čemu se sastoji „veća sloboda" koju je američkim trupama dala vlada u Kabulu pod predsjednikom Ašrafom Ganijem: „Do jeseni 2016. mogli smo da napadamo samo ako su naši vojnici u smrtnoj opasnosti. Zbog toga sam insistirao na tome da i ofanzive možemo da podržavamo vazdušnim udarima."

Pročitajte i: Trampova strategija bez strategije

„Ne mogu da čekam da mi ili Avganistanci budemo pod pritiskom, moramo da pomjeramo front naprijed. Odobrenje je promijenilo situaciju na polju bitke. Talibanima više nije pošlo za rukom da osvoje veći grad. Ubili smo mnoge njihove borce, na sreću i mnogih važnih vođa, i upravo tako želimo da nastavimo", rekao je američki general.

Profesor Zaland ne sumnja da će bombardovanja nastaviti da nanose gubitke Talibanima. Ali istovremeno će i zbog daljih napada biti veliki broj poginulih i povređenih civila, što će dodatno oslabiti položaj vlade u Kabulu i njenih saveznika.

Sve strane su odlučne da istraju u svojim vojnim zamislima, rekao je Zaland za DW. Zbog toga, ukoliko ne bude mirovnih pregovora, 2018. će biti još jedna krvava godina u Avganistanu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android