Lijek protiv COVID-a 19 umjesto cijepljenja? | Panorama | DW | 27.08.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

borba protiv korone

Lijek protiv COVID-a 19 umjesto cijepljenja?

Protiv koronavirusa se uglavnom bori cjepivima. Ali neki zagovaraju preparate kojima bi se oboljele liječilo. Koji lijekovi su dosad iskušani na tom području i kakvi su rezultati?

U svijetu je dosad podijeljeno pet milijardi doza cjepiva, većinom u industrijskim zemljama. Ali, s obzirom da su kod većine cjepiva potrebne dvije doze po osobi to je dovoljno za oko trećinu čovječanstva.

- pročitajte još:Pronađen spasonosni lijek protiv Covida-19?

I dalje se svakodnevno koronavirusom zarazi gotovo 650.000 ljudi. Pet posto od njih završi na intenzivnoj njezi, a gotovo 10.000 ljudi umire svakoga dana s COVID-om 19 ili od njega. (Stanje krajem kolovoza 2021.)

Važna je, dakle, i dalje terapija. A tu je medicinska znanost u posljednjih godinu i pol puno naučila. U Njemačkoj su ti rezultati sažeti u liječničkim Preporukama S-3 koje su zajedno izradila najvažnija njemačka medicinska društva. Što stoji u njima?

Kad oboljeli mora u bolnicu ili čak na intenzivni odjel?

Odlazak u bolnicu je nužan ako pacijent ima teške probleme s disanjem. Starije osobe ili one koje su imale neka ranija oboljenja liječnici će prije uputiti u bolnicu nego mlađe ljude. Ali, presudna je frekvencija disanja i zasićenost krvi kisikom koja ne smije biti manja od 90 posto.

Na intenzivni odjel moraju pacijenti čija pluća ne uspijevaju dovoljno kisika slati u krv, dakle kod kojih nastupi „hipoksemična respiratorna insuficijencija". Takvi pacijenti imaju akutni nedostatak zraka i frekvenciju disanja od 25 od 30 udisaja po minuti.

- pročitajte još:Lijek protiv korone raste u Hercegovini?

U tom slučaju oni ne uspijevaju izdahnuti iskorišteni zrak, svježi zrak ne dospijeva do dubljih područja pluća. Prijeti im akutno zatajivanje pluća.

Kisik ili respirator

Liječnici u takvoj situaciji mogu prepoznati oštećenja pluća uz pomoć snimaka. U nekim situacijama pacijenti mogu dobiti i sepsu.

Tad se radi o spašavanju života. Pacijentima mora biti doveden kisik tako da on može dospjeti u krv. Jedna je mogućnost da se pacijenta uz pomoć nosne sonde ili maske opskrbljuje kisikom. Ako je stanje teže onda se kroz usta provede crijevo u dušnik, koji se zatvori tako da tekućina iz usne šupljine ne može dospjeti u pluća. Kroz to crijevo se pacijentu upumpava kisik pod određenim tlakom.

Pritom se pokazalo da izgledi za preživljavanje rastu ako pacijent češće na duže razdoblje leži na trbuhu.

Lijekovi protiv zgrušavanja krvi, kortikosteroidi, sprječavanje upala

Liječnici pacijentima kao dodatno sredstvo daju lijek protiv zgrušavanja krvi Heparin (ako ga pacijent podnosi), kako bi smanjili opasnost tromboze.

Uz to se daje kortikosteroid Dexamethason ili u određenim slučajevima glukokortikoid Hydrocortison. Ta terapija bi trebala smanjiti opasnost upala.

Kortikosteroidi nisu nikakvo čudotvorno sredstvo za pacijente na intenzivnom liječenju. Smrtnost je kod pacijenata na respiratoru smanjena samo između tri i 12 posto, pokazale su velike studije. Ipak, s obzirom da su ti lijekovi lako dostupni i da ih pacijenti dobro podnose - bolje išta nego ništa!

Liječnici uz Dexamethason daju i Tocilizumab. To je jedno monoklonalno antitijelo koje djeluje imunosupresivno, što znači da ograničava prirodni imunološki sustav koji nastoji uništiti i odbaciti strano tijelo. Prema studijama pokazalo se da taj lijek ima slab učinak, ali bi ipak mogao pomoći da se spriječi ono najgore.

Liječnici ga, međutim, ne bi trebali koristiti ako je pacijent već na aparatu za disanje. Isto vrijedi i za pacijente koji ne trebaju dodatni kisik ili ga trebaju malo, stoji u Preporuci S-3 njemačkih medicinara.

Pogledajte video 02:39

Država ne pomaže dovoljno razvoj korona-lijeka?

Monoklonalna antitijela specifična za SARS-CoV-2

Monoklonalna antitijela koja neutraliziraju SARS-CoV-2 dugo su vrijedila kao uzdanica. Tako je primjerice bivši američki predsjednik Donald Trump kad se zarazio koronavirusom dobivao lijek REGN-COV2, koji proizvodi tvrtka Regeneron. Djelatna tvar koja se zapravo sastoji od mješavine dvaju monoklonalnih antitijela, dobila je u SAD-u uporabnu dozvolu za slučaj nužde. U studiji treće faze objavljenoj 12. travnja 2021. kaže se da je kod ljudi koji su se tek nedavno inficirali i još nisu imali simptome bilo moguće smanjiti rizik od teškog oboljenja. A tko je imao simptome brže je ozdravio i osjetno je smanjena opterećenost organizma virusima. Njemačka Preporuka S-3 ne spominje taj lijek.

Ali spominje Bamlanivimab. On funkcionira slično kao i REGN-COV2, ali on se izravno povezuje na spike-protein koronavirusa. Prema jednoj kliničkoj studiji i ovaj lijek je osjetno smanjio broj onih pacijenata koji su morali na bolničko liječenje nakon infekcije virusom SARS-CoV-2.

Ali, njemački liječnici ne preporučuju primjenu Bamlanivimaba kod ljudi s umjerenom do teškom infekcijom, ako se liječe u bolnici. Razlog su nuspojave. Primjerice, više pacijenata je moralo nakon uzimanja toga lijeka na dijalizu.

Ipak, ima jedna iznimka: pacijenti koji imaju najmanje jedan faktor rizika za potencijalno težak tijek infekcije mogu dobiti monoklonalna antitijela specifična za SARS-CoV-2 tako dugo dok nemaju simptome oboljenja dišnih putova.

Očekuje se naime da oni koji dobiju antitijela vjerojatno neće imati simptome ili će imati blage simptome. Kod takvih pacijenata je rizik nuspojava manji nego opasnost virusne infekcije.

Liječenje krvnom plazmom izliječenih pacijenata od COVID-a 19

Ideja iza ove vrste terapije je jednostavna. Ako je netko ozdravio od COVID-a 19, on ima dovoljno antitijela u krvi i mogao bi ih dati oboljelima.

Ali u praksi je to puno kompliciranije. Studije o toj vrsti terapije nisu pokazale nikakve pozitivne rezultate: ni glede smrtnosti ni glede poboljšanja zdravstvenog stanja pacijenta.

- pročitajte još: Korona: Liječenje antitijelima

Ali su kod pacijenata koji su dobili krvnu plazmu izliječenih nastupile neželjene nuspojave. Načelno je i teško naći odgovarajućeg donora plazme, a i primjena preparata s plazmom je komplicirana poput transplantacije organa.

Pogledajte video 04:25

Pjevanje liječi od posljedica korone

Lijekovi koje Preporuka S-3 ne preporučuje

U Preporuci S-3 se spominju još neke djelatne tvari od kojih se puno očekivalo u liječenju oboljelih od COVID-a 19, ali nisu ispunile očekivanja.

To su antibiotik Azithromycin ili sredstvo protiv parazita Ivermectin. Njih njemački liječnici ne preporučuju u liječenju pacijenata u bolnicama kao ni često hvaljeni vitamin D3.

Ne preporučuju ni protuvirusne lijekove Ritonavir i Lopinavir, bez obzira uzimalo ga se pojedinačno ili u kombinaciji s Interferonom koji potiče imunološki sustav i djeluje protuvirusno.

- pročitajte još:Hoće li korona revolucionirati čitavu medicinu?

Na provjeri nije prošao ni protuvirusni lijek Chloroquin odnosno Hydroxychloroquin, kao ni Anakinra, koji obuzdava upale.

Baricitinib koji djeluje imunosupresivno pokazao je u kombinaciji s protuvirusnim Remdesivirom da pacijenti koji su imali težak tijek bolesti brže ozdrave od COVID-a 19.

Ali, smanjenje smrtnosti nije pokazala ni terapija s ta dva lijeka.

Ni jedan lijek nije bolji od cijepljenja

Istraživanje poznatih i novostvorenih djelatnih tvari pokazalo je da nema na vidiku čudotvornog sredstva protiv COVID-a 19. I ni jedna terapija lijekovima nije se pokazala boljom od cijepljenja.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu