Lijek protiv korone raste u Hercegovini? | Panorama | DW | 06.10.2020

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Lijek protiv korone raste u Hercegovini?

Dok očekujemo cjepivo protiv koronavirusa, njemački znanstvenici otkrili su učinkovitost slatkog pelina u liječenju ove bolesti. A slatki pelin raste u Hercegovini.

Svijet je u utrci za pronalaskom pouzdanog cjepiva protiv COVID-a 19 - neočekivane pošasti 21. stoljeća koja je do sada odnijela više od milijun života, a skoro 35 milijuna je oboljelo. Za sada. No, znanstvenici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od korona virusa i to s pomoću jedne "obične" ljekovite biljke - slatkog pelina.

Imaju rezultate koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila znanstvenike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina,'Artemisia annua-e', uzgajani u Kentuckyju, u SAD, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije sa čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kave.

Pelin pomaže u borbi protiv korone?

Slatki pelin protiv korone?

Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bio osnovi uzgaja upravo slatki pelin, višestruko ljekovitu biljku koja se desetljećima upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla.

Skladište za cjepivo protiv korone

"Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je također ljekovita biljka, ja sam želio učiniti nešto drukčije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolju kvalitetu u najboljim uvjetima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura sa organskim uzgajanjem slatkog pelina", kaže Petar Mihić za Deutsche Welle.

Ipak, koliko fitoterapija, liječenje ljekovitim biljkama, ima podršku i u "službenoj" medicini?

Medicina priznaje ljekovitost

Dr.med.spec Andrea Jurić za DW kaže da su se s mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u liječenju COVID-a 19 liječnici upoznali tijekom pandemije.

Dr. Andrea Juric

Dr.med.spec Andrea Jurić

"U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje lijeka u pripravcima biljnog podrijetla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije COVID-19. Smatram da bi bilo jako korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju", kaže ova epidemiologinja za DW.

Prof.dr. Jasenko Karamehić, internist imunolog, jedan od vodećih u BiH i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima diljem svijeta, kaže da "sve ima itekako smisla".

Specifično nespecifično djelovanje

"I to zato jer slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost kao ramdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lijekovi protiv primjerice AIDS-a itd., i na COVID 19.", kaže prof.dr.Karamehić za DW.

On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njezina ljekovita svojstva.

Bosnien und Herzegowina l Petar Milic - Pflanzenzüchter

Petar Mihić se u vrijeme kada se sadilo smilje odlučio za uzgoj slatkog pelina

"I tu je ta konekcija. Meni, kao imunofarmakologu to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzročnika malarije, djeluju uspješno i na COVID 19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jest specifično nespecifični - znači ima određen učinak", zaključuje prof. dr. Karamehić.

Trebamo najbolje, a ne cjepivo s prefiksom

Dok slatki pelin, prema stavovima znanstvenika, potvrđuje značaj u liječenju oboljelih od COVID-a 19. svijet očajno čeka učinkovito cjepivo. Prema ovom bh. znanstveniku, ono mora bi najbolje i bez "prefiksa".

"Rekao sam da trebamo uzeti najbolje cjepivo. Najučinkovitije, s najmanje neželjenih posljedica i bez prefiksa `rusko´, `kinesko`, `američko`, `britansko`, `tursko`...Što se mene osobno tiče, a radio sam diljem svijeta, osobno najviše nade polažem na britansko cjepivo sa Oxforda. To je europsko cjepivo, ispitano dominantno na Europljanima, koji zemljopisno žive 'pod istim krovom', vrlo sličnom klimom i ono bi nam najbolje odgovaralo", smatra prof. dr. Karamehić.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android