Korona kao test zrelosti demokratije
27. februar 2021Istraživanje koje je predstavio Bertelsmanov tim dovodi u pitanje sliku Njemačke kao duboko podijeljene i posvađane zemlje. Naime, razlike u odnosu prema restrikcijama ili spremnosti da se vakciniše jesu najprije izraz “šarolikog društva”. Tako to vidi Štefan Fopel koji u sjedištu Fondacije u gradu Giterslo u pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji predvodi program “žive vrijednosti”. A rukovodeća koordinatorka u istraživanju Jasemin El- Menuar dodaje: “U vremenu korone moramo da pazimo da sve velike društvene grupe budu saslušane i da se njihovim vrijednosnim predstavama oda priznanje”.
To pokazuje reprezentativna anketa koja je sprovedena novembra 2020, dakle u vrijeme kada je drugo po redu zatvaranje u Njemačkoj upravo počelo. Od tada se vodi žustra debata o restrikcijama i o sporoj vakcinaciji. Procenat onih koji ne žele ni u kom slučaju da se vakcinišu ili koji to radije ne bi, iznosio je tada 34 odsto, a nedavna anketa Infratesta pokazuje da je broj opao na 21 odsto.
Idealisti, humanisti, materijalisti, konzervativci...
Taj primjer pokazuje koliko su ljudi u krizi kolebljivi i kako se brzo mijenja raspoloženje. Politika mora da reaguje na to. Kontroverznu diskusiju o strategiji savladavanja pandemijske krize Fondacija Berterlsman vrednuje pozitivno. U istraživanju se kaže da se mnogostruke perspektive čak “nadopunjavaju u njihovom različitom vrednovanju slobode i bezbijednosti”. Kada se radi o konkretnim mjerama kao što je zatvaranje granica i policijski čas između zagovornika i protivnika je nepremostiv jaz. Politika je onda dužna da “stekne pregled spektra različitih društvenih grupa u odnosu na pandemiju i da ih oslovi”. Istraživanje je ustanovilo da postoji sedam vrijednosnih miljea: idealisti, humanisti, materjalisti, ljudi koji insistiraju na vezama, konzervativci, ljudi od akcije i ljudi koji teže samoostvarenju.
"Njegovati demokratsku kulturu i u teškim vremenima”
Jasemin El- Menuar i njen tim insistiraju na jednom aspektu koji može da izgleda banalan: Izazov za Njemačku i za druge demokratije je drukčiji nego izazov za autoritarne države kao što je Kina. U Njemačkoj se radi i o tome da se i u krizi sačuva demokratska kultura i da se ne prepusti teren neprijateljima otvorenog društva.
Zato nije problem debata koja se vodi kontroverzno, već bi moralo da se pazi da ona ne postane destruktivna, u trenutku kada izvjesne društvene grupe osjećaju da ih ne čuju i da njihove vrijednosti nigdje nisu zastupljene. "Zadatak da se to izbjegne jeste zahtijevan, ali upravo se o tome radi”.
Sačuvati individualne slobode
Nosiocima političke odgovornosti je potvrđeno da su do sada u suštini djelovali ispravno. Da bi se suzbila infekcija morala su da se ograniče neka osnovna prava. “To se može obrazložiti velikom vrijednošću zaštite života, i time je orijentisano prema opštem dobru”. Međutim, istraživanje ističe da su upravo individualna prava u odnosu na državu tekovina liberalne demokratije, "koja i u kriznim vremenima ne smije da se lakomisleno stavlja na kocku”.
Prema istraživanju, sukobi mišljenja nisu znaci polarizacije društva. Stvarnost je složenija i granice između različitih društvenih grupa uopšte nije lako povući. To pokazuje i analiza protesta protiv pandemijskih mjera. U istraživanju se ukazuje na analizu "Pokreta lateralnog mišljenja”, koju je uradio sociolog Oliver Nahtvej sa Univerziteta Bazel.
Ovaj pokret protivnika antipandemijskih mjera je “izuzetno protivrječan i drukčijeg je sastava nego što se na prvi pogled očekuje”. Većina pripadnika pokreta ima akademsko obrazovanje, nešto su stariji i smatraju se srednjim slojem. Veliki dio njih pripada Zelenima ili Ljevici, ali ima i ekstremnih desničara i “Građana Rajha”. Oni su 2020. u Njemačkoj pokazali da mogu da pokrenu mase na demonstracije.
Mnogi od pripadnika pokreta su u istraživanju procijenjeni kao materijalisti. Manje su orijentisani na opštevažeća pravila i doživljavaju pandemiju jednostrano kao gušenje njihovih ličnih sloboda. Sklonost ka desničarskom populizmu Alternative za Njemačku je prema istraživanju velika, a spremnost na vakcinisanje mala. Upravo zbog toga ta grupa “ne bi smjela da bude zanemarena”.
Ne radi se samo o obaranju broja novozaraženih
Dakle, moraju se tražiti tačke dodira i presijeka. U to spada opravdana želja većine da uživa u životu. “Ni takve čežnje nisu do sada imale mjesta u našoj javnoj debati”. U zaključku istraživanja se kaže da je izazov za očuvanje zajedništva u društvu da se različite vrijednosne orijentacije i pogledi na svijet adekvatno uzmu u obzir. Pri tome se ne radi prvenstveno o postizanju sveobuhvatnog konsenzusa već o tome da se “raznolikost vrijednosnih orijentacija učini vidljivom i da se prizna njihova opravdanost”.
Pandemijska kriza je duboka društvena kriza u kojoj nema ni oprobanih ni jednostavnih odgovora. Pred demokratijom su drukčiji izazovi u odnosu na autoritarne države kao što je Kina. U Njemačkoj i Evropi se ne radi samo o konsekventnom smanjivanju broja novih infekcija već i o tome “da demokratska kultura manevriše po relativno nepoznatom terenu, na kojem ima i stjenovitih gromada i provalija”. Politika to ne može sama, to je zadatak cijelog društva.