Suživot u Njemačkoj se poboljšao
12. decembar 2020
Suživot ljudi migrantskog porijekla i domaćeg stanovništva se poboljšao. Pokazao je to integracioni barometar Stručnog savjeta njemačkih fondacija za integraciju i migracije (SVR). Klima se u cjelini blago promijenila na bolje, uprkos ograničenjima vlade zbog pandemije korona virusa. Kohezija u društvu je veoma visoka. Tokom pandemije je prije svih kod ljudi sa migrantskim korijenima poraslo povjerenje u politiku i demokratiju.
Međutim, slika uspješne integracije pomućena je rasizmom i diskriminacijom u svakodnevnom životu, takođe i zbog ponašanja policije. Integracioni barometar je istina došao do zaključka da je povjerenje u snage bezbjednosti u cijelosti poraslo. Ali, onaj ko je jednom iskusio nešto negativno zbog svog porijekla, ostaje nepovjerljiv. Ovi „deficiti moraju otvoreno da se imenuju i otklone“, kazala je sociologinja Klaudija Dil koja je predstavila studiju u Berlinu.
Integracioni barometar SVR svake dvije godine vrši reprezentativna ispitivanja migrantkinja i migranata, ali i ljudi koji nisu migrantskog porijekla o važnim faktorima integracije: poslu, obrazovanju, društvenim vezama i susjedstvu. Pored više fondacija, ovog puta je i Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke bilo uključeno u ispitivanju više od 15.000 ljudi.
Imigrantska zemlja - Njemačka
Oko 21 milion ljudi u Njemačkoj, dakle četvrtina ukupnog broja stanovništva, ima migrantsku pozadinu. To znači da oni sami ili u najmanju ruku jedan od roditelja nema njemačko državljanstvo ako se gleda po mjestu rođenja. Dobra polovina njih, ukupno 10 miliona posjeduje njemački pasoš i ima pravo glasa.
Izgleda kao da su zaboravljene vatrene debate o useljavanju i integarciji od 2015. naovamo. Takozvano „izbjegličko pitanje" palo je u drugi plan. Već dugo se integriše umjesto da se polemiše.
Stoga ne čudi da ljudi bez migrantskog porijekla suživot ocjenjuju bolje nego prije dvije godine. Prije svega se radi o tome da ispitani muškarci pozitvnije ocjenjuju klimu.
- pročitajte i ovo: Pet godina poslije „Uspjet ćemo“ u brojkama
„Medeni mjesec" sa demokratijom
Intervjui za integracioni barometar vođeni su od novembra 2019. do avgusta 2020. Takođe i u vrijeme prvog lokdauna tokom pandemije. Zadovoljstvo demokratijom i politikom je u toj fazi čak i poraslo. U vrijeme nakon što su širom zemlje na snagu stupile mjere za suzbijanje pandemije, još samo oko 27 procenata Nijemaca nemigrantskog porekla je izjavilo da nije zadovoljno demokratijom. Kod ljudi migrantskog porijekla zabilježen je umjerniji porast, ali oni su i ranije bili zadvoljniji demokratijom.
Najveće zadovoljstvo demokratijom, politikom i vladom u Njemačkoj su pokazali pripadnici grupe „ostatak svijeta“. Kao najčešće zemlje porijekla istraživači pominju Siriju, Rusiju, Irak, Iran i Avganistan. Oni koji su u Njemačku doselili u posljednjih deset godina su se u 90 odsto procenata izjasnili sa „zadovoljan/a" ili „veoma zadovoljan/a" funkcionisanjem demokratije u Njemačkoj.
To pokazuje da su ljudi koji su tek nedavno doselili u Njemačku – prije ili nakon lokdauna – zadovoljniji demokratijom od onih koji u ovoj zemlji duže žive. Sociologinja Dil govori o efektu „medenog mjeseca“, „koji je posebno jak kod onih koji od skora žive u Njemačkoj“. Ovaj efekat se prije svih manifestuje kod onih osoba, koje su skoro došle iz zemalja sa autoritarnim režimima, u kojima ne vrijede mnogo osnovna demokratska načela.
- pročitajte i ovo: "Integracija nije kada svi živimo kao Nijemci!"
Slučaj Džordža Flojda i nova debata o rasizmu
Krajem maja 2020. tokom akcije nasilnog hapšenja u Mineapolisu ubijen je Afroamerikanac Džordž Flojd. Video snimak je i u Njemačkoj izazvao veliki bijes i veliku diskusiju o rasizmu u policiji. „Rasno profilisanje" je centralni pojam debate. On opisuje postupke policijskih-, imigracionih- i drugih snaga bezbjednosti. To se događa i u Njemačkoj. Klaudija Dil govori o „substancijalnoj manjini“. „Među osobama turskog porijekla jedna trećina ispitanih je imala takvo iskustvo.“
Osobe, koje su zbog svog porijekla u posljednjih pet godina bile dikriminisane, i dalje većinski vjeruju policiji – ali znatno manje od ukupnog prosjeka. Samo 35 procenata ima potpuno povjerenje u policiju.
SVR studija dala je njemačkoj državi, njenim institucijama i demokratiji ukupno gledano pozitivne ocjene. Ali, useljenici u Njemačkoj i dalje moraju da računaju sa diskriminacijom. „Zaključak sociologinje Klaudije Dil glasi: „Ima još prostora za još pozitivniju klimu integracije“.