Komisija EU preporučila status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju | Evropa | DW | 17.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropska unija

Komisija EU preporučila status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju

Prema volji Komisije EU-a, Ukrajina i Moldavija treba da dobiju status kandidata za prijem u EU, saopštila je predsednica Komsije Ursula fon der Lajen. Gruzija, koja je takođe podnijela zahtjev je potencijalni kandidat.

Predsjednica Komisije EU-a Ursula fon der Lajen rekla je u petak u Briselu da Ukrajini i Moldaviji treba dati „evropsku perspektivu" - i status kandidata. Fon der Lajen je postavila „daljnje važne reforme" kao uslov za to, jer u obje zemlje postoje nedostaci u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije.

Komisija je time stvorila osnovu za moguću odluku država članica EU-a. Šefovi država i vlada članica EU će to razmatrati na samitu 23. juna.

Rat pokazuje da su „ljudi voljni da ginu za evropske vrijednosti"

Fon der Lajen je rekla da je Ukrajina jasno pokazala da poštuje evropske vrijednosti i da želi da živi u skladu sa njenim standardima. Rat pokazuje da su „ljudi voljni da ginu za evropske vrijednosti", rekla je fon der Lajen.

„Ukrajina zaslužuje status kandidata. Proces pristupanja je vođen zaslugama. Sada je u rukama Ukrajine oblikovanje njene budućnost." Predsjednica Komisije je pohvalila snažnu demokratiju u Ukrajini i efikasnu administraciju, koja je funkcionisala i pod stres testom ruskog napada. Posljednjih godina Ukrajina je već usvojila 70 odsto pravila EU-a.

Brüssel EU Ukraine Ursula von der Leyen

Ursula fon der Lejen: Ukrajina zaslužuje status kandidata

Prema preporuci Komisije EU-a, Gruzija bi trebalo da dobije status kandidata tek nakon što ispuni određene uslove. Ova zemlja će kao i Bosna i Hercegovina i Kosovo - u početku biti samo potencijalni kandidat za pristupanje.

Ukrajina, koja ima više od 40 miliona stanovnika, podnijela je zahtjev za članstvo u EU prije oko tri i po mjeseca, ubrzo nakon početka ruske invazije. Nedugo nakon toga, Moldavija i Gruzija takođe su podnijele prijave za članstvo. Moldavija ima oko 2,6 miliona stanovnika, Gruzija oko 3,7 miliona.

Ukrajina i Moldavija brže od BiH i Kosova?

Status kandidata za koji se očekuje da Ukrajina i Moldavija dobiju na samitu EU 23. juna znači da EU ima ozbiljne planove da otpočne pregovore o 35 pregovaračkih poglavlja - da ih jednog dana i primi.

Taj proces traje veoma različito. Finska je najbrže prošla kroz proces pristupanja  - za samo tri godine. Kandidat Turska je zatražila prijem u EU - prije 35 godina! Do sada nije zatvoreno ni jedno poglavlje, pa su pristupni pregovori de fakto zamrznuti.

Infografik EU Beitrittskandidaten Westbalkan EN

Zemlje zapadnog Balkana - kandidati za pristupanje EU

Ukrajina i Moldavija bi dobijanjem statusa kandidata - prestigle Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Iako je Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvo 2016. - još nije dobila status kandidata jer državne institucije ne funkcionišu. A Kosovo, koje nisu priznale sve države EU, nije ni moglo da se prijavi za članstvo.

Pregovori bi trebalo - ali nikako da počnu - sa kandidatima Albanijom i Sjevernom Makedonijom. U ovom trenutku, međutim, članica EU Bugarska blokira ovaj korak. Srbija i Crna Gora pregovaraju o pristupanju, uz spor napredak. Ministar spoljnih poslova Austrije Aleksandar Šalenberg je u jednom intervjuu zahtijevao da se - istovremeno sa odlukom o Ukrajini da novi zamah pregovorima sa zemljama Balkana. Te zemlje se ne smiju zaboraviti.

EU već ima problam sa uvezenim sukobima

Iskustvo pokazuje da proces pridruživanja koji bi mogao da počne za Ukrajinu i Moldaviju nije zabetoniran. U zavisnosti od podnosioca zahtjeva, EU je fleksibilna u pogledu kriterijuma. Pošto sve države članice moraju da pristanu na svaki pregovarački korak, s godinama se mogu pojaviti razne prepreke i brige.

Međutim, EU ne želi da ponovi grešku: 2004. je primila Kipar, iako je Turska okupirala sjever države kršeći međunarodno pravo. Ponovno ujedinjenje je propalo zbog odbijanja kiparskih Grka na jugu. Ovaj sukob je uvezen u EU i do danas nije riješen.

Europatag in Guben

Pristupanje Ukrajine preusmjerilo bi subvencije i to bi imalo dalekosežne posljedice po današnje primaoce u centralnoj Evropi

Pošto i Ukrajina i Moldavija imaju teritorijalne sukobe sa Rusijom ili sa separatistima koje podržava Rusija, stvarno pristupanje je još uvijek daleko. Prema sadašnjim pravilima igre, ovi sukobi oko Donbasa i Krima (Ukrajina), kao i Pridnjestrovlja (Moldavija) ​​morali bi prethodno da budu riješeni.

Zvaničnici EU su se takođe bavili i finansijskim izazovima. Pristupanje Ukrajine, koja je danas siromašna u poređenju sa EU, preusmjerilo bi subvencije - sa dalekosežnim posljedicama po današnje primaoce u centralnoj Evropi. Sistem poljoprivrednih subvencija morao bi da se potpuno promijeni jer bi Ukrajina, koja bi bila po površini najveća zemlja EU - sa sobom donijela ogromne obradive površine. Ali to je budućnost koja će biti relevantna tek za nekoliko decenija.

Nisu svi u EU istog mišljenja

Na osnovu ove preporuke Komisije, države EU sada moraju odlučiti kako dalje. Do sada su se stavovi članica EU na ovu temu veoma razlikovali.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je još prije nekolo sedmica istakao da bi pregovori sa Ukrajinom mogli da traju godinama ili čak decenijama. Ni nemačke diplomate u EU-u nisu ljubitelji brzog pristupanja.

Prema riječima diplomata, zemlje poput Portugala i Holandije smatraju da je davanje statusa kandidata tim državama u istočnoj Evropi preuranjeno i čisto simbolično.

dr/br

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu