1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

EU ne treba da pravi prečice za Ukrajinu

23. maj 2022

Postepeni proces reformi paralelno sa obnovom – tako predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen vidi perspektive ulaska Ukrajine u EU. I nema drugog načina, smatra dopisnica DW iz Brisela Barbara Vezel.

https://p.dw.com/p/4BjgM
Symbolbild EU-Ukraine Fahne
Foto: DW/I. Sheiko

Solidarnost je lijep, veliki i politički važan osjećaj. Topla solidarnost sa Ukrajinom je imperativ današnjice. Pa ipak, odluku o pristupanju Ukrajine Evropskoj uniji treba donijeti racionalno, nezavisno od emocija i tog žara solidarnosti.

Nepodnošljiva prepucavanja

Prije nego što se uopšte počne sa razmišljanjima o novim članicama, moraju se obaviti neodložni poslovi unutar EU. Između ostalog, mora se ukinuti problematično jednoglasno odlučivanje.

Nepodnošljiva prepucavanja oko naftnog embarga protiv Rusije, gdje Mađarska ponovo maksimalno koristi ucjenjivački potencijal, pokazuju da ovako dalje ne može.

Kvalifikovana većina zemalja-članica mora konačno da preskoči svoju sjenku, znajući da se svijet neće srušiti ako neka zemlja bude preglasana.

Ne preostaje nam ništa drugo nego da se oslonimo na zdrav razum demokratske većine Evropljana.

A onda se konačno moraju primijeniti kazne za zemlje koje uporno i antievropski krše pravila – s tim što bi to trebalo da bude ograničeno na kršenja osnovnih vrijednosti i prava. Većina zemalja EU mora konačno da prevaziđe strah od toga da neku od članica kazni i oduzme joj pravo glasa.

To bi uvijek moralo da bude poslednje sredstvo i izuzetak. Ali, bez takvih sankcija, EU je bespomoćna pred unutrašnjim protivnicima.

EU se razvija u politički savez

Važno je Ukrajini dati politički podsticaj i poslati joj snažan signal da ide u pravcu Evrope. Bez obzira da li je riječ o povratku na ideju o „Evropi u dve brzine", o nekoj vrsti „predsoblja" za zemlje-kandidate, kao što je nedavno predložio francuski predsjednik, ili o uspostavljanju „geopolitičke zajednice", kao što predlaže predsjednik Saveta EU Šarl Mišel – takva povezanost bi u svakom slučaju državama-kandidatima trebalo da pruži osjećaj da će biti saslušane, da će uživati prednosti i da će biti dio šire familije. 

Barbara Wesel
Barbara Wesel, DW

Ali slijedeći korak, ulazak u EU, toliko je dragocjena roba da se s njom mora biti jako oprezan.

Pod pritiskom događaja, EU se sve više razvija u politički savez. Stari poredak zasnovan na ekonomiji jeste i dalje bitan, ali sve važniju ulogu igraju bezbjednosna i geopolitička promišljanja.

Ako EU želi da bude globalni igrač, mora da zaštiti unutrašnje ustrojstvo. Velika zemlja poput Ukrajine lako bi mogla da poremeti delikatnu evropsku ravnotežu.

Tranzicija traje mnogo duže, nego što aw očekivalo

Nakon velikog talasa pristupanja zemalja iz centralne Evrope i sa Balkana, bili smo svjedoci koliko je teško raditi sa državama koje nisu zaista bile spremne za članstvo. Vidjeli smo da proces tranzicije sa autoritarnog na demokratski oblik vladavine traje mnogo duže nego što se očekivalo. I da je povratak unazad moguć.

Zato plan koji je Ursula fon der Lajen kreirala za Ukrajinu ima smisla: nakon završetka rata, Evropska unija će morati da potroši mnogo milijardi za obnovu zemlje. To bi trebalo kombinovati sa procesom reformi.

Nezavisno pravosuđe, funkcionalna policija, stabilne institucije kao protivteža političarima, prosvjeta i zdravstvo na evropskom nivou, snažno civilno društvo… Sve su to osnovni zadaci prije članstva u EU.

Ne smije se biti naivan. Neki nacionalistički režim bi za nekoliko godina mogao da smeni prozapadnu, demokratsku vladu Zelenskog, a Evropljani moraju da budu sigurni da do takvog povratka u njihovim redovima neće doći.

Spor proces je u interesu obiju strana

Ukrajina je ogromna zemlja s velikim potencijalom, ali daleko zaostaje u demokratskom razvoju. Kada je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, Kijev prije rata nije bio ni blizu onoga što je Brisel dugo zahtijevao.

Spor proces prijema, praćen reformskim koracima koji se nadgledaju, u interesu je obje strane. Na kraju bi Ukrajina završila kao stabilna demokratska država, integrisana u zapadne strukture, a EU bi bila bogatija za vrijednu državu-članicu.

Čak i u ovoj vanrednoj situaciji, Kijev bi trebalo da ima strpljenja i razumijevanja, da uvidi da bi skraćeni postupak kao politički simboličan čin mogao Evropsku uniju da uvali u nesreću.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu