Koliko su Albanija i Makedonija zrele za EU?
30. juni 2018
Ako EU želi da joj se približe balkanske zemlje, onda je potrebno da stvari bar malo gleda s geopolitičke strane, jer Briselu nije u interesu da se te zemlje orjentišu u pravcu Rusije, Turske i Kine. Pristupni pregovori su već u toku s Crnom Gorom i Srbijom. Njih bi uskoro trebale slijediti Makedonija i Albanija. Zemlje članice EU su istakle da će za godinu dana početi pristupne pregovore sa ovim balkanskim zemljama ali pod uslovom da one izvrše dalje reforme.
Makedoniji se nakon dugog čekanja sada stvorila prilika jer bi uskoro trebala riješiti dugogodišnji spor s Makedonijom oko imena države. Međutim, i Makedonija i Albanija do punopravnog članstva pred sobom imaju dug put i dugogodišnje pregovore. Naime, da bi ispunile evropske standarde, Albanija i Makedonija moraju promijeniti još nekoliko stvari.
Osnovna prava i zaštita manjina
Brisel je sve u svemu zadovoljan sa vladavinom prava u Makedoniji. Evropska komisija je u nedavno objavljenom izvještaju o napretku navela da su potrebni dalji napori na potpunoj implementaciji osnovnih prava. Romi nisu dovoljno integrisani i mnogi od njih uglavnom žive u siromaštvu. Osim toga, Evropska komisija kritikuje Makedoniju zbog stanja u zatvorima i psihijatrijskim ustanovama. Također se u nedovoljnoj mjeri krivično gone oni koji šire govor mržnje u Makedoniji.
U pomenutom izvještaju se navodi da je Albanija ostvarila značajan napredak u zaštiti manjina, ali je još uvijek daleko od cilja. I u Albaniji se moraju poboljšati uslovi života Roma i Balkanskih Egipćana. Njemačka vlada se nada da će pristupnim pregovorima u kojim se u okviru posebnog poglavlja govori o osnovim pravima i unutrašnjim stvarima doći do poboljšanja u obje zemlje.
Prema izvještajima „Reportera bez granica" sloboda štampe u obje zemlje ima „primjetne probleme". Na aktuelnoj listi zemalja o poštovanju slobode štampe u svijetu je Albanija na 75, a Makedonija na 109 mjestu od ukupno 180 zemalja.
Korupcija
Albanija je promijenila Zakon o kaznenom postupku i trenutno je u toku formiranje posebnih odjela kao što je odjel u kojem će se nalaziti specijalni istražitelj za korupciju. Bez obzira na to je Albanija na tzv. Korupcijskom indeksu organizacije Transparency International na 91 mjestu. Evropska komisija ističe da se visokim državnim službenicima rijetko sudi pa je zbog toga korupcija i dalje rasprostranjena.
Na pomenutom indexu je na lošijoj poziciji Makedonija koja se nalazi na 107 mjestu. Kada je riječ o ovoj zemlji, Evropska komisija ističe „ strukturalne i operativne deficite u sposobnosti institucija da se efektivno bore protiv korupcije". Zakonski preduslov je Makedonija već ispunila, a započela je prevenciju i praćenje osumnjičenih osoba.
Organizovani kriminal
Evropska komisija je kod obje zemlje prepoznala pozitivan razvoj. Međutim, istovremeno naglašava pranje novca i finansijski kriminal kao područja na kojim vlade moraju još puno raditi. U Makedoniji je pravna osnova u velikoj mjeri u skladu sa evropskim standardima. Ipak, potrebna je veća koordinacija između različitih tijela, kao i efektivniji rad. Osim toga, potrebno povećati broj kriminalaca kojim je izrečena sudska presuda.
U Albaniji se rijetko uništavaju bande, a njihovi članovi izvode pred lice pravde. Ipak, Evropska komisija ističe da je zemlja ostvarila napredak u borbi protiv uzgajivača droge. Saradnja policije na međunarodnom nivou je dobra, smatra EU, i navodi da se mora pojačati saradnja unutar zemlje.
Javna administracija i pravosuđe
Prema evropskom viđenju javna uprava u obje zemlje je područje u kojem su napravljeni pomaci. U Makedoniji je povećana transparentnost, a eksterne interesne grupe su sve više uključene u političke procese.
Pravosuđe u obje zemlje se također sve više približava zahtjevima Brisela: Albanija provjerava sve sudije i državne tužioce i već je objavila prve rezultate: korumpirane sudije su dobile otkaz s posla ili su sami podnijeli ostavke. Makedonija je prekinula trend bilježenja loših rezultata u pravosuđu i poduzela je odlučne mjere kako bi došlo do formiranja nezavisnog pravosuđa.
Privreda i evropsko pravo
Ako jednog dana Albanija i Makedonija postanu članice EU onda njihova ekonomija mora biti kompatibilna zajedničkom tržištu, a njihov pravni sistem sa evropskim zakonima. Što se tiče zakonodavstva, Makedonija je odmakla, dok Albanija pred sobom imaju puno posla. Naprimjer mora ojačati nezavisnost zakonodavstva od državnih institucija.
Evropska komisija smatra da Makedonija nema dugoročni koncept oporezivanja. Osim toga je potrebno poboljšati poslovno okruženje. Ugovori se često ne poštuju i vlada se tim mora ozbiljnije zabaviti. EU također vidi pomake u oblasti energije, transporta i komunikacija i digitalizacije.