Klaus Kinkel je bio prijatelj BiH
6. mart 2019
U Bosni i Hercegovini su o mnogo čemu podijeljena mišljenja, pa tako i o njemačkom uticaju na balkanska zbivanja devedesetih godina. Kreator njemačke vanjske politike tada je bio Klaus Kinkel, kojeg javnost u regiji pamti i po rečenici: „U Srebrenici je zakazao UN, zakazao je NATO, zakazali su Evropljani ali i ja sam zakazao“ . On je to izjavio u intervjuu za Deutsche Welle 2015. godine u kojem priznaje odgovornost međunarodne zajednice, ali i svoju sopstvenu, za neke događaje u BiH tokom rata. Kinkel je pri tome pojasnio da se u kritičnim danima jula 1995. godine razmjere zločina u „zaštićenoj zoni UN-a“ nisu mogle tako brzo utvrditi.
Analitičari u BiH danas u nekim segmentima različito ocjenjuju njemačku politiku prema Balkanu i ulogu Klausa Kinkela kao šefa njemačke diplomatije. Bosanskohercegovački novinar Emir Habul kaže da se preminuli Klaus Kinkel „u najmanju ruku može označiti kao prijatelj BiH“. On podsjeća da je Kinkel kao ministar vanjskih poslova Njemačke bio involviran u krizu i ratove u bivšoj Jugoslaviji koji su se razbuktali upravo u godini kada je on preuzeo njemačko Ministarstvo vanjskih poslova.
"I Kinkel snosi dio odgovornosti"
„Njegov angažman bio je ograničen ulogom koju je Njemačka imala u evropskoj politici 90-ih. Moramo imati na umu da je Njemačka tada prije svega bila zaokupljena reintegracijom istočne Njemačke. Bosna i Balkan nisu bili prioriteti njemačke spoljne politike iako je Njemačka prihvatila preko 300.000 izbjeglica sa ovog područja. Međutim, što se tiče samog Kinkela, ostalo je zapamćeno da se on među prvima snažno zalagao za formiranje krivičnog suda za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, priznajući potom odgovornost za događaje u Srebrenici, kako međunarodne zajednice tako i sopstvenu. U percepciji domaće javnosti odnos prema Kinkelu je bio pozitivan, ne samo kao predstavnika zemlje prijatelja koja je prihvatila najviše bosanskohercegovačkih izbjelica, već i zbog pozitivnog stava prema žrtvi i kritike agresora. Javnost je od Kinkela očekivala mnogo više, s obzirom na snagu Njemačke, ali igre moći u evropskom i svjetskom kontekstu ograničavale su ulogu pojedinaca, pa i samog Kinkela“, kaže Emir Habul.
Politički analitičar Slavo Kukić kaže da je Klaus Klinkel bio „markantna figura“ njemačke i evropske politike, čovjek koji je njemačku diplomatiju predvodio u vrijeme kada je BiH prolazila „jednu od svojih najtežih Golgota“. „Je li, međutim, dovoljno i sam činio da se bh. stradanja preduprijede? U to, najiskrenije, i nisam specijalno uvjeren. Ne mogu, doduše, reći da Kinkel nije bio prijatelj BiH. Ali, nije upitno da i on sam snosi dio odgovornosti za ono što se u BiH događalo u prvoj polovici devedesetih godina. Uostalom, to je i priznao – pravdajući se, istina, time kako ni on ni ostali iz svjetskih centara moći nisu znali pravu istinu o onome što se u Srebrenici događalo“, kaže Kukić.
Doprinos Njemačke i Kinkela stabilizaciji prilika u BiH
Direktor Banjalučkog centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja podsjeća da je Njemačka u vrijeme Klausa Kinkela preuzela „veoma aktivnu“ ulogu u riješavanju krize na jugoistoku Evrope, posebno u BiH. „Njemačka je tako postala članica Kontakt grupe koja je i provela Dejtonski mirovni sporazum. Naravno, Amerikanci su bili najaktivniji, ali je Njemačka u vrijeme mandata Klausa Kinkela uspjela da se nametne kao država koja učestvuje u procesu prekida ratova i uspostavljanja mira. Mora se reći da je Njemačka i kroz Evropsku uniju intenzivno radila na procesima rekonstrukcije i obnove BiH te posljeratne stabilizacije ove zemlje“, kaže Šolaja.
Šolaja, međutim, podsjeća da je Njemačka i prije Klausa Kinkela „podržavala separatizam Hrvatske i Slovenije što je kasnije uticalo na brže izbijanje ratova“ i da je kriza iz devedesetih godina pokazala da evropske zemlje tada nisu raspolagale adekvatnim mehanizmima za suzbijanje nasilja.
Stari most u bojama njemačke zastave
Vijest da je bivši šef njemačke diplomatije Klaus Kinkel preminuo u 82. godini prenijeli su svi uticajniji mediji u BiH, prenoseći pri tome i dijelove intervjua koji je njemački ministar vanjskih poslova dao za Deutsche Welle 2015. godine, u povodu obilježavanja 20. godišnjice genocida u Srebrenici.
U znak sjećanja na Klausa Kinkela, Centar za mir i multietničku saradnju iz Mostara u utorak (5.3.) je osvijetlio Stari most bojama njemačke zastave. U Centru kažu da je Kinkel zadužio građane Mostara i BiH i svojim odnosom prema mostarskim i srebreničkim žrtvama. „23. jula 1994. godine, bili smo domaćini Klausu Kinkelu i predsjednicima Aliji Izetbegoviću i Franji Tuđmanu i iz Mostara je tada krenula poruka da Federacija BiH mora profunkcionisati. Povratak prognanih u domove, obnova porušenog, pa i obnova Starog mosta, kao simbol obnavljanja suživota bile su dominantne teme. I u tome je doprinos gospodina Kinkela bila ogromna. Mi pamtimo zasluge, a Mostar ne zaboravlja svoje prijatelje“, rekao je bivši gradonačelnik Mostara i direktor centra za mir Safet Oručević.