1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako pomoću „Strijele 3” zaštiti nebo iznad Njemačke?

18. august 2023

Ako bi Njemačka bila napadnuta raketama dugog dometa, „samo sistem kao što je 'Strijela 3' može da odbije napade takvim projektilima". Koje su prednosti odbrambenog sistema "Strijela 3", a šta su njegovi nedostaci?

https://p.dw.com/p/4VJZo
Lansiranje rakete "Strijela 3"
Lansiranje rakete "Strijela 3" Foto: israelisches Verteidigungsministerium/dpa/picture alliance

„Svi moramo da se pripremimo za činjenicu da imamo komšiju koji je trenutno spreman da upotrijebi silu da bi ostvario svoje interese", rekao je savezni kancelar Olaf Šolc (SPD) prije nekoliko nedelja u tokšouu ARD-a, koji vodi novinarka Ane Vil. Mislio je pri tom na Rusiju pod vođstvom Vladimira Putina. Svojim napadom na Ukrajinu, ruski predsjednik je takođe podstakao strah od napada u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama.

Olaf Scholz (SPD)
„Svi moramo da se pripremimo za činjenicu da imamo komšiju koji je trenutno spreman da upotrijebi silu da bi ostvario svoje interese", rekao je savezni kancelar Olaf ŠolcFoto: Geert Vanden Wijngaert/AP/dpa/picture alliance

Na primjer, u ruskoj eksklavi Kalinjingrad stacionirane su balističke rakete kratkog dometa tipa „Iskander”, koje sa dometom od 500 kilometara mogu da stignu do susjednih zemalja – uključujući dijelove sjeverne i istočne Njemačke.

Ruske krstareće rakete mogle bi da pogode ciljeve skoro svuda u Evropi. Pored toga, Rusija ima balističke rakete srednjeg dometa i interkontinentalne rakete sa nuklearnom glavom.

„Rupa u odbrani naše zemlje"

Međutim, Bundesver danas ima malo toga da se suprotstavi ovoj potencijalnoj prijetnji. Inspektor ratnog vazduhoplovstva, general-potpukovnik Ingo Gerharc, čak govori o „rupi u mogućoj odbrani naše zemlje". Ako bi Njemačka bila napadnuta raketama dugog dometa, one bi letjele na visini daleko iznad zemljine atmosfere. „Samo sistem kao što je 'Strijela 3' (Arrow 3) može da odbije napade takvim projektilima, jer samo ove rakete sistema 'Strijela 3' mogu da dostignu tu visinu", kaže Gerharc.

- pročitajte još: Njemački planovi proturaketne obrane

Istina, Bundesver ima protivraketni odbrambeni sistem „Patriot“, koji se koristi protiv krstarećih raketa i balističkih projektila kratkog dometa. Međutim, ispaljuje samo rakete presretače na udaljenosti do 60, odnosno do 40 kilometara. Domet i visina PVO sistema IRIS-T SLM su još niži. Čak i ako se protivvazdušni tenk „Gepard” pokazao dobro u Ukrajini protiv krstarećih raketa, njegov domet upotrebe je veoma ograničen.

„Strijela 3": Više, brže i dalje

„Sa Patriotom mogu da zaštitim vladin okrug u Berlinu, sa 'Strijelom 3' cijeli Berlin-Brandenburg", kaže Gustav Gresel, vojni ekspert u Evropskom savjetu za spoljne odnose (ECFR). Sa njegove tačke gledišta, prednosti „Strijele 3” su bolja manevarska sposobnost, jer su rakete veće, imaju više goriva i dostižu veću maksimalnu brzinu. „To znači da mogu da presrećem brže, veće projektile i složenije projektile nego sa Patriotom", kaže Gresel. Zato je, smatra, to najbolji sistem koji je trenutno dostupan.

Prema proizvođaču, „Strijela 3” može da gađa rakete presretače na velikim visinama do 100 kilometara i ima domet do 2.400 kilometara. Slično „Patriotu“, „Strijela 3" djeluje u interakciji mobilnog lansirnog uređaja, mobilnog kontrolnog centra i mobilne radarske stanice.

"Strijelu 3" su zajednički razvili SAD i Izrael
"Strijelu 3" su zajednički razvili SAD i IzraelFoto: Israelisches Verteidigungsministerium/dpa/picture alliance

Ako radar otkrije neprijateljski projektil, putanja za protivraketnu odbranu se izračunava u kontrolnoj sobi. Kontrolni signali se i dalje mogu prenositi odavde čak i nakon polIjetanja, kako bi se korigovala putanja leta ako je potrebno. Bojeva glava je tako dizajnirana da udarom uništi bojevu glavu neprijateljske rakete.

Međutim, prema statistikama, raketa presretač ima samo 55 procenata uspjeha. Dakle, nekoliko raketa uvijek mora biti ispaljeno na metu kako bi se povećala vjerovatnoća da bude oborena. Ovo naravno povećava napor za odbranu u poređenju sa napadačem.

Vojni ekspert Gresel takođe ističe da bi „Strijela 3” imala „poteškoće” u upotrebi protiv interkontinentalnih raketa jer one lete brže. Pored toga, sistem može da odbije napade hipersoničnim oružjem samo u ograničenoj mjeri, pošto ga radar „Strijele 3” kasno detektuje.

Sistem treba integrisati u odbranu NATO-a

„Strijela 3” se postavlja na tri lokacije u Njemačkoj: kod Berlina, u Šlezvig-Holštajnu i u Bavarskoj. Međutim, ne treba štititi samo njemačku nacionalnu teritoriju. „Željeli bismo da integrišemo sistem u protivvazdušnu odbranu NATO-a. Osim toga, Njemačka time podržava bezbjednost naših susjednih zemalja", kaže savezni ministar odbrane Boris Pistorijus.

Njemačka želi da da svoj doprinos razvoju evropskog protivraketnog odbrambenog sistema "Air Shield" (Vazdušni štit) – svojevrsne nevidljive kupole koja bi trebalo da štiti cijelu Evropu.

ard/ss

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu