Između svih frontova - Liban, zemlja u bjekstvu

Kao da se rat vratio: tako mnoge Libanke i Libanci doživlljavaju napade koje trenutno razmenjuju milicija Hezbolah i Izrael. „Uzela sam sina i ćerku za ruke“, priča Rola Atvi, 36-godišnja majka iz Bejruta za DW i dodaje: „Zatim smo pobjegli iz naše kuće. Ubrzo nakon toga ona je uništena u izraelskom napadu.“ Od tada porodica živi na ulici u jednom obalskom dijelu zapadnog Bejruta.

„Moja ćerka ima epilepsiju“, kaže Rola. „Od glasnih zvukova dobija napade." Zaštita njene djece sada je njen primarni zadatak. „Osjećam se kao da sam otupjela, potpuno prazna… Samo želim da moja ćerka bude bezbjedna."

Kada je Hezbolah, koji podržava Iran, nakon ubistva iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija prošle nedelje napao Izrael, time je uvukao cijeli Liban u rat.

Od tada se situacija na obje strane libansko-izraelske granice pogoršala: u Izraelu su civili pod vatrom i zbog napada Hezbolaha i zbog iranskih napada. Međutim, zbog odbrambenih sistema i skloništa čini se da broj civilnih žrtava tamo ne bi trebalo da bude veći.

Veliki broj žrtava

U Libanu su, nasuprot tome, izraelski napadi izazvali humanitarnu krizu ogromnih razmjera. Prema podacima libanskih zdravstvenih vlasti, do ponedeljka je ubijeno 486 ljudi, a oko 1.300 je ranjeno.

Ministarstvo zdravlja ne pravi razliku između boraca i civila. Ujedinjene nacije su u utorak korigovale broj žrtava naviše: prema tim podacima, ubijeno je 570 ljudi, a više od 750.000 je moralo da napusti svoje domove.

„Porodice koje su godinama trpile oskudicu ponovo su u bjekstvu. Hiljade su primorane da spavaju u automobilima ili na javnim mjestima", rekla je Suzane Takenberg, regionalna direktorka humanitarne organizacije Akcija protiv gladi za Liban, u razgovoru za DW.

Ponovne borbe praktično su okončale ionako krhko primirje između Hezbolaha i Izraela. Sporazum koji su posredovale Sjedinjene Države u novembru 2024. okončao je jedanaest mjeseci okršaja i dva mj eseca otvorenog rata u kojima je poginulo oko 4.000 ljudi. U tom periodu Izrael je takođe vodio kopnenu ofanzivu u Libanu.

Dan nakon što je Hamas 7. oktobra 2023. napao Izrael, i vojno krilo Hezbolaha napalo je jevrejsku državu. Hamas i Hezbolah pripadaju takozvanoj „Osovini otpora“, savezu različitih grupa na Bliskom istoku koje predvodi Iran, a koje Izrael i Sjedinjene Države smatraju neprijateljima i pozivaju na njihovo uništenje. Sjedinjene Države, Njemačka i mnoge druge države Hamas i Hezbolah smatraju terorističkim organizacijama.

Težak odnos prema Hezbolahu

Fajnenšel tajms u utorak je komentarisao da bi izraelski sukob sa Hezbolahom mogao da se nastavi i nakon završetka američko-izraelskog rata protiv Irana.

Libanski političari se izgleda pripremaju za duže borbe. Jer, u ponedeljak je libanski parlament produžio svoj mandat za dvije godine. Parlamentarni izbori, koji su prvobitno bili planirani za maj, odloženi su.

Parlament smatra da je nerealno održati izbore širom zemlje u uslovima rata i masovnog raseljavanja. Već početkom marta libanska vlada zabranila je sve vojne i bezbjednosne aktivnosti Hezbolaha. Libanska država smije sama da odlučuje o pitanjima rata i mira, saopštila je vlada.

Međutim, portparoli Hezbolaha i dalje se pojavljuju na libanskim televizijskim kanalima. „Više od 20 godina uticaja Hezbolaha na libansku državu dovelo je do toga da je ova organizacija uspjela da zauzme brojne osetljive pozicije u pravosuđu, bezbjednosnom aparatu i administraciji i tako zaobiđe državne odluke“, naglašava politikolog Ralf Bajdun u razgovoru za DW.

Ne samo vojno, već i političko krilo Hezbolaha tijesno je povezano sa političkom i finansijskom mrežom Irana, dodaje Bajdun. Osim toga, libanska vlada i libanske oružane snage već dugo imaju poteškoća da sprovedu razoružanje Hezbolaha koje je dogovoreno primirjem iz novembra 2024.

Hezbolah: otpor razoružanju

Do sada je Hezbolah južno od rijeke Litani uglavnom predao svoje oružje, ali odbija da se potpuno razoruža. Kao razlog navodi potrebu da brani zemlju od stalnih izraelskih napada, kao i od izraelskog vojnog prisustva duž zajedničke granice.

Izrael je, s druge strane, izjavio da će nastaviti napade na Hezbolah sve dok on predstavlja prijetnju. „Hezbolah nikada nije pristao na napore libanskih oružanih snaga da ga razoružaju", rekao je Ralf Bajdun za DW. Istovremeno podsjeća da je šest raketa koje su pokrenule trenutni sukob ispaljeno sa položaja južno od rijeke Litani.

Za libanskog predsednika Žozefa Auna razoružanje ipak ostaje centralno pitanje – i zato što je povezano sa hitno potrebnim međunarodnim investicijama za obnovu nakon štete iz prethodnog rata. Svjetska banka je tada troškove procijenila na oko 11 milijardi američkih dolara (9,5 milijardi evra).

Razoružanje kopnenom ofanzivom?

Izraelska vojska je u utorak pozvala sve stanovnike južnog Libana da napuste svoje domove i najavila da će na jugu „svom snagom“ krenuti protiv Hezbolaha. Posmatrači, međutim, sumnjaju da bi izraelska kopnena ofanziva zaista dovela do razoružanja Hezbolaha.

„Istorijski i praktično, Hezbolah se osjeća sigurnije u kopnenom sukobu“, kaže Sami Halabi iz Instituta za alternativne politike u Bejrutu u razgovoru za DW. „Izraelska kopnena ofanziva teško da bi mogla da razoruža Hezbolah. Naprotiv, vjerovatno bi ga još jače učvrstila u političkoj i bezbjednosnoj strukturi Libana."

Slično na to gleda i Ralf Bajdun. „Ograničena invazija bi samo ojačala Hezbolah. Ideologija otpora dobija najveću snagu upravo onda kada je teritorija okupirana“, rekao je on za DW.

Humanitarna situacija se pogoršava

U međuvremenu, libansko stanovništvo, koje već od 2019. pati od niza ekonomskih i političkih kriza, dodatno je pod pritiskom zbog novog sukoba.

„U Libanu nedostaju skloništa i osnovne potrepštine, a čak su i spasilačke ekipe meta napada", kaže Keli Petilo iz Evropskog savjeta za spoljne odnose u razgovoru za DW. Najveći izazov je pronaći način da se zaštiti cjelokupno stanovništvo.

Abas Sad, 32-godišnji stanovnik Bejruta, misli slično. „Mi smo potpuno bespomoćni u ovom ratu", rekao je za DW. „Mlad sam i ambiciozan", dodao je. „Ali ne vjerujem da stalno stanje rata od 7. oktobra stvara dobre uslove za život ovde."