Izgubljeno oko 300 miliona radnih mjesta
29. maj 2020
Međunarodna organizacija za rad Ujedinjenih naroda (ILO) procjenjuje da će zbog pandemije koronom u drugom kvartalu širom svijeta biti izgubljeno skoro 11 posto radnih sati širom svijeta. To je 305 miliona radnih mjesta s punim radnim vremenom, navodi se u aktualnom izvještaju "COVID-19 i tržište rada", koji je predstavio ILO u Ženevi.
Posebno su pogođeni mladi u dobi između 15 i 24 godine. Njima nije bilo lako ni prije pandemije: Nezaposlenost u ovoj starosnoj skupini je natprosječno visoka i brojni rade za manje novca u neformalnom sektoru, bez ugovora i socijalne sigurnosti, često na lokalnim tržištima ili kao davatelji usluga. "Ovi mladi ljudi će sada biti brže i teže pogođeni od drugih", kaže Guy Ryder, generalni direktor ILO. Pa čak i oni koji još imaju posao izgubili su četvrtinu svojih radnih sati.
ILO navodi da su mladi ljudi krizom trostruko pogođeni. Oni gube svoj posao, njihovo obrazovanje ili dalje usavršavanje biva prekinuto ili otežano, a za one koji sada završavaju školu i traže posao posla nema.
Izgubljena generacija?
„Sva ispitivanja pokazuju: Ako ljudi na početku svog profesionalnog života dugo vremena ne mogu raditi onda to ima konsekvence koje često traju desetljećima", kaže Ryder za DW. "Oni to nikada više ne nadoknade, nikada više ne nađu normalno profesionalno usmjerenje. Zbog toga ovdje sada postoji opasnost od lockdown generacije", kaže Ryder.
Mlade žene su, kako kaže, posebice teško pogođene jer one često rade u ugostiteljstvu ili u trgovini. "One su i prije pandemije bile zapostavljene", kaže Ryder. "Sada je njihovo stanje posebice opasno." Kako bi se štete smanjile i spriječilo da ovdje jedna čitava generacija dugoročno odrasta zapostavljena ILO zahtijeva da vlade djeluju "brzo i dalekosežno".
„Suočavamo se sa ogromnin društvenim rizikom ako se prilikom nastojanja za obnovom nakon pandemije ne budemo posebno pobrinuli za ove mlade ljude", kaže Ryder. To bi se, kako dalje navodi, moglo dogoditi i u formi specijalnog programa obrazovanja ili garancija radnog mjesta.
Biti će skuplje
Pitanje je samo ko će to sve platiti. Nakon što su se brojne zemlje u cilju prevazilaženja krize veoma zadužile, u EU se sada raspravlja o paketu za poticaj konjukture u visini od 750 milijardi eura.
Među zemljama u kojima se korona virus trenutno posebno brzo širi su međutim u međuvremenu brojne druge države sa znatno ograničenijim sredstvima poput zemalja Latinske Amerike.
Ukoliko broj inficiranih poraste i u Africi stanje bi se moglo dramatično promijeniti. Jer generalno važi: što je zemlja siromašnija, to je veće i neformalno tržište rada.
Posebno opasno za Afriku
"Šest od deset ljudi na svijetu zarađuje za život na neformalnom tržištu rada", kaže šef ILO-a Ryder. "U Africi južno od Sahare je čak riječ o devet do deset ili više ljudi."
Ako se ekonomski život zbog pandemije zaustavi to bi za brojne ljude moglo biti opasno po život.
„Međunarodna reakcija na ovu krizu je do sada bila obilježena nedostatkom solidarnosti i pomoći", kaže Ryder. To se, kako dalje navodi, mora promijeniti najkasnije kada su u pitanju životi stotina miliona ljudi.
Težak balans
Pod ključnim riječima "testing and tracing" ILO naglašava i značaj opsežnih testova na koronu i praćenja lanca infekcije.
Ako ovdje bude dovoljno učinjeno onda je potrebno manje izolacije i zabrane kretanja i time se štiti tržište rada, kaže Ryder. Azijske zemlje poput Tajvana i Južne Koreje su na taj način uspjele ograničiti infekciju bez kompletne obustave rada u kompletnim branšama.
Ipak šef ILO-a Ryder ne vjeruje da Njemačka u borbi protiv korone pretjerano reagirala i svojoj ekonomiji nepotrebno naštetila. Naprotiv. "Vjerujem da je Njemačka sve u svemu uspjela održati ravnotežu", kaže Ryder.