Izazovi borbe protiv korona-virusa u Africi
26. april 2020
Samo pola bolničkog kreveta. Toliko bi u hitnim slučajevima bilo na raspolaganju za 1000 Nigerijaca u bolnicama ove ogromne zapadnoafričke države. Takvi su barem službene brojke WHO-a. Na istoku kontinenta, u Keniji, situacija je bolja, ali samo neznatno - 1,4 kreveta na 1000 osoba.
Kada su u pitanju kreveti za intenzivnu njegu, podaci su još gori: U ukupno 43 afričke države ima manje od 5000 kreveta na jedinicama intenzivne njege, objavila je WHO prije nekoliko dana. To iznosi oko pet kreveta za milion ljudi - u poređenju sa 4000 kreveta, koliko ih na milion stanovnika ima u Evropi.
To su zastrašujuće brojke s obzirom na korona-virus koji se širi u Africi. Međutim, niko sa sigurnošću ne zna da li su ovi podaci tačni. Navedene statistike su zastarjele: podaci za Nigeriju su iz 2005., za Keniju iz 2010. godine, a najnovije informacije za cijeli kontinent potiču iz 2011. godine.
Mali broj testova
Zdravstveni sistemi u Africi su na rubu snaga i to sada postaje jasno. "U Keniji se zdravstveni sistem, nalazi pod ozbiljnim pritiskom zbog bolesti poput malarije, kolere, HIV / AIDS-a, i već sada je u krizi", kaže Kathryn Tätzsch, iz humanitarne organizacije World Vision u Najrobiju.
Broj pacijenata s potencijalno fatalnom upalom pluća raste od januara, a trenutno ih je nešto manje od 300. "Premalo je mjesta na odjelima intenzivne njege, a troškovi njege pacijenata uključujući zaštitnu odjeću za zaposlene su 1200 eura dnevno. To je neizmjerno mnogo za jedan sistem koji se već bori s mnogim problemima ", kaže Tätzsch u intervjuu za DW.
WHO već neko vrijeme upozorava da bi subsaharska Afrika mogla postati sljedeći epicentar pandemije SARS-CoV-2. Procjenjuje se da bi moglo doći do najmanje 300 000 smrtnih slučajeva, a više od 30 miliona ljudi bi nakon pandmije mogli postati još siromašniji. A tu je i drugi problem: "Kapaciteti za testiranje su ograničeni. Mnoge zemlje su do sada provele samo nekoliko desetina testova. Kenija je nedavno počela testirati. Ali broj potvrđenih slučajeva je mnogo veći", kaže Tätzsch.
Situacija je slična i u Kanuu, u sjevernoj Nigeriji. Dopisnik DW-a Nasir Salisu Zango objašnjava: "Ljekari kažu da vlada nije spremna za tu borbu. Osoblje za njegu neće raditi pažljivo jer je njihova sigurnost ugrožena. Strah da se zaraze od pacijenata je veliki."
I ovdje su informacije o broju zaraženih nepouzdane.
Nema pouzdanih podataka
To je zaključak do kojeg su došli i istraživači sa London School of Hygiene and Tropical Medicine (LSHT): "Podaci o broju osoba zaraženih korona-virusom i kapacitetima liječenja u Africi su vrlo nepotpuni", rekao je Francesco Checci iz ove institucije. "To znači da broj zaraženih ne daje vrlo pouzdan izvor koliko se brzo prenosi virus. Teško je utvrditi i u kojoj mjeri klinike, ljekari i medicinske sestre mogu odgovoriti na ovu krizu", kaže Checci.
Zašto ne postoje pouzdani podaci koji bi procijenili situaciju? "Zdravstveni sektor u subsaharskoj Africi nema dovoljno osoblja i slabo je opremljen, tako da je polazna osnova za prikupljanje podataka vrlo loša", objašanjava Checci. Srećom, postoje načini za rješavanje nedostatka podataka tako da WHO, Afrička unija (AU) i afričke vlade mogu donositi odluke. "Mogu se koristiti matematički modeli kojima se mogu predvidjeti trendovi i odabrati strategija za odgovor na krizu."
Ali i to sa sobom nosi određene probleme. „Trenutne prognoze pandemije korona virusa u Africi temelje se na procjenama krize u Evropi i Kini", kaže Checci. U Africi bi se situacija mogla ipak drugačije razvijati, dodaje on: „Na primjer, moglo bi doći do većeg broja infekcija u gradskim siromašnim područjima, a manje zaraženih ljudi u ruralnim područjima".
Unatoč svim neizvjesnostima, jedno je sigurno: „Ako pogledamo prognozu za infekcije u Africi, jasno je - s nekoliko izuzetaka kao što je Južna Afrika - da stojimo ispred ogromne planine kada uporedimo broj očekivanih kritičnih slučajeva sa postojećim krevetima za intenzivnu njegu", rekao je Checci u intervjuu za DW.
Prevencija je najbitnija
Checci vidi problem u trenutnom fokusu afričkih vlada kada je riječ o boljoj njezi pacijenata: "Ovo gotovo nije izvedivo s obzirom na broj pacijenata koji se očekuje." Niko ne zna tačno u kojoj je mjeri Afrika spremna za pandemiju. Stoga prevencija ostaje jedina razumna strategija. Checci smatra da je u tome tajna za smanjenje broja inficiranih osoba.
Mjere poput samoizolacije bolesnih, držanja udaljenosti i zaštite visokih rizičnih skupina obećavaju. "Ako se te sve tri strategije dobro kombinuju i slijede, pružit će priliku afričkim vladama da smanje pritisak na zdravstveni sistem i broj smrtnih slučajeva bez višemjesečne zabrane kretanja i ekonomske štete koja bi mogla biti gora od samog virusa ", zaključuje Checci.