Iran - povećanje cijena benzina i borba protiv krijumčara

Tko od 6. prosinca natoči više od 160 litara benzina mjesečno, morat će ubuduće plaćati znatno više, najavila je iranska vlada početkom tjedna. Od 6. prosinca postojat će treća cjenovna razina za benzin, kako je kabinet najavio početkom tjedna.

Cijena benzina je u Iranu snažno subvencionirana. Zemlja raspolaže četvrtim najvećim zalihama nafte i drugim najvećim zalihama prirodnoga plina na svijetu te nudi najjeftiniji benzin na svijetu.

Za potrošače prvih 60 litara mjesečno cijena ostaje na 15.000 rijala po litri (1,3 američka centa), sljedećih 100 litara se penje na 30.000 rijala po litri (2,6 američkih centi). Svaki litar iznad toga ubuduće će koštati 50.000 rijala (4,3 američka centa).

Ovaj korak dolazi u kontekstu rastućeg pritiska da se smanje subvencije za gorivo. Iransko gospodarstvo godinama trpi zbog duboke krize, pogoršane kroničnim lošim upravljanjem, korupcijom i međunarodnim sankcijama.

Strukturni problemi

Ekonomist Jamshid Assadi ocjenjuje povećanje cijene činjenično opravdanim. „Troškovi proizvodnje goriva u Iranu dvadeset su puta veći od cijena koje je odredila država. Subvencije dovode do pretjerane domaće potrošnje i masovnog krijumčarenja. Prema procjenama, dnevno se iz Irana prokrijumčari 20 do 30 milijuna litara", kaže Assadi za DW.

Krijumčarenje benzina u susjedne zemlje poput Afganistana i Pakistana unosan je posao. Ondje litra benzina stoji 80 do 90 centi.

„S obzirom na visoke državne rashode i kronični proračunski deficit, povećanje cijene odavno je bilo nužno", kaže Assadi, koji živi u Francuskoj. Ipak, naglašava da vlada ovom mjerom prikriva strukturne probleme: „Desetljetne političke napetosti sa Zapadom, sankcije koje iz toga proizlaze, nedovoljna ulaganja u naftnu industriju i monopolistički utjecaj Revolucionarne garde sprječavaju tržišno natjecanje te učinkovitu kontrolu cijena i proizvodnje."

Tijekom proteklih desetljeća Revolucionarna garda masovno je proširila svoj ekonomski utjecaj i duboko je povezana s naftnim i plinskim sektorom zemlje. Assadi upozorava: „Dok se ti problemi ne riješe, država prebacuje teret na stanovništvo, bez provedbe dubinskih reformi."

Strah od rasta nezadovoljstva

Cijena benzina smatra se glavnim uzrokom inflacije u Iranu. Kada poraste cijena goriva, povećavaju se transportni troškovi, što izaziva domino-efekt na sve ostale cijene.
Već je 2019. povećanje cijene izazvalo prosvjede diljem zemlje, koji su brutalno ugušeni. Prema Amnesty Internationalu tada su poginule najmanje 304 osobe; drugi izvori govore i do 1.500 mrtvih.

Tada je cijena preko noći i bez javne rasprave povećana za 50 posto. Ovoga puta povećanje se provodi postupno, nakon rasprava u parlamentu i višemjesečnog izvještavanja o toj temi.

Ipak, ponovno bi mogli izbiti prosvjedi, upozorava Assadi: „S obzirom na visoku inflaciju od preko 40 posto i rastuće siromaštvo, društvene napetosti sasvim su moguće."

Dan nakon najave kabineta glasnogovornica vlade Fatemeh Mohajerani izjavila je u intervjuu za Radio Goftugo da je cilj mjere „osigurati poštene cijene goriva i spriječiti rasipanje državnih resursa". Više od 80 posto korisnika osobnih kartica za gorivo neće, kako je rekla, primijetiti nikakve promjene u svojim kontingentima ili cijenama.

Loš menedžment i organizirane krijumčarske mreže

Povećana cjenovna razina za količine veće od 160 litara trebala bi smanjiti poticaj za krijumčarenje i držati potrošnju pod kontrolom.

Stručnjak za energetsku strategiju Omid Shokri sa Sveučilišta George Mason u Fairfaxu u američkoj saveznoj državi Virginiji na to gleda skeptično: „Iranska vlada dosad nije mogla suzbiti krijumčarenje goriva iz više strukturnih razloga."

„Tome doprinose loš menedžment, nedovoljni nadzorni sustavi i sustavna korupcija", kaže Shokri –rimjerice kod loše kontroliranih granica. Tomu treba pridodati i velike razlike u cijeni goriva u zemlji i inozemstvu. Sve to pogoduje organiziranim krijumčarskim mrežama.

Samo povećanje cijene sigurno neće riješiti dublje probleme. „Iako su životni uvjeti stanovništva loši i prijeti društveno nezadovoljstvo, vlada mjeru opravdava ciljem smanjenja proračunskog deficita", zaključuje Shokri.