Irak između Irana i SAD
28. august 2018
Ako ne dolari, onda možda evro? Još od kako je američki predsjednik Donald Tramp uveo sankcije Iranu, irački političari i poslovni ljudi traže načine da zaobiđu barijere za trgovinu sa susjednom zemljom. Irak i Iran su ekonomski u bliskim odnosima, godišnja robna razmjena u vrijednosti 12 milijardi dolara to dokazuje.
Portparol iračke vlade Sad al-Haditi je bio taj koji je doveo evro u igru: „Sankcije su u suštini ograničene na bankarski sektor. Irak će se držati zabrane poslovanja sa Iranom u dolarima, pa nećemo imati problema".
Iračka delegacija na visokom nivou će uskoro iznijeti takav prijedlog u Vašingtonu. Tamo će, nadaju se, iračka situacija naići na razumijevanje - i eventualno dovesti do nekih izuzetaka od pravila sankcija.
Trgovina zaobilaznim putem
U Iračkoj privrednoj asocijaciji trenutno se priča o jednoj drugoj ideji: Granica između Irana i Irana je duga 1300 kilometara, pa se postavlja - Da li SAD stvarno mogu da je kompletno kontrolišu? Ako ne, to bi moglo da oživi tržište, čak i ako bi to bilo crno tržište.
Mnogi prijedlozi trenutno kruže Irakom, jer zbog američkih sankcija Bagdad se našao u nezgodnoj situaciji. Irački premijer Hajdar al-Adabi može samo da bira s kim želi manje problema - sa susjednim Iranom ili SAD.
Zbog embarga koji je američki predsjednik Trump uveo Teheranu, irački premijer nema izlaza: Ili da se pridržava američkih sankcija i rizikuje sukob sa nadmoćnom susjednom zemljom. Ili da ih podriva i time izazove gnjev Trampove administracije.
Bagdad je već osjetio prve reakcije. Kada je irački premijer Hajdar al-Adabi početkom avgusta izjavio da će njegova vlada poštovati američke sankcije, Iran je ljutito reagovao. A slično je reagovao i Savez Fataha u Iraku, koji čini nekoliko šiitskih stranaka povezanih sa Iranom, i koji je postao druga najmoćnija grupa na izborima u maju. U Bagdadu ovo se to shvatilo kao poruka da je Iran ne samo u stanju, nego u slučaju potrebe i voljan da obori vladu Abdadija - najkasnije na narednim izborima.
Kome pripada Irak?
"Iran pokušava da zadrži Irak u hegemonijalnoj osovini koja je formirana poslednjih godina", kaže irački politikolog Hajder Said iz "Arapskog Centra za istraživanje i studije politike" u Kataru. Iran radi na ovoj osovini od izbijanja rata u Siriji. Prisustvom svojih trupa u Siriji, Iran ima uticaj na Irak, Siriju i Liban pa sve do Izraela, kojeg su mule proglasile zakletim neprijateljem. „Iran nikako ne želi da dozvoli da ova osovina pukne" rekao je Saied.
S druge strane, SAD ne žele da Irak prepuste Iranu, kaže je Said u intervjuu za DW. „Od invazije 2003. SAD su uložile ogromna sredstva u Iraku. To sve ne bi trebalo da ispostavi kao uzaludan posao."
I SAD i Iran bitku za Irak gledaju igru na sve ili ništa: Irak će biti isključivo sa Iranom - ili isključivo sa Sjedinjenim Državama. Ipak, Irak se nada da će biti u stanju da podstakne ove dvije države makar na male kompromise.
Ili - ili
I Vašington se verbalno razoružava. Američka ambasada u Bagdadu nedavno je saopštila da Irak još nije prekršio sankcije. U takve nijanse se pouzdaju članovi iračke delegacije, koja će uskoro krenuti put Vašingtona.
I zaista, te riječi ambasade bi se mogle tumačiti kao diskretan znak da se Iraku - umjereno - izlazi u susret. Ali to nije sigurno, kaže Said: „Vašington očekuje da Irak pojasni svoju poziciju: ili je na strani SAD- ili na strani Irana".
Tvrdoća ta dva protivnika stvara Iraku i domaće probleme. Pored drugih roba i usluga, Irak iz Irana uvozi vodu i struju - a s obzirom na trenutni toplotni talas i proteste na jugu zemlje - Irak mora nastavi sa uvozom iz Irana. Ljudi su u tom dijelu zemlje već nedjeljama na ulicima i protestuju zbog neadekvatne infrastrukture i usluga. Ako dođe do daljeg smanjenja već oskudnog snabdijevanja energijom, to će još više eskalirati već napetu situaciju.
Ako ne budu spremni na kompromise, Iran ili Sjedinjene Države bi vladale zemljom koja bi politički i ekonomski bila u lošem stanju i kojoj bi pomoć bila potrebna više nego ikada.