Bentele (CDU): Od Jadra nema ništa dok je Vučić na vlasti

DW: Gospođo Bentele, kako napreduju strateški važni projekti EU-a? Kad počinje eksploatacija kritičnih sirovina na području Europe?

Hildegard Bentele: Dobro napredujemo. U međuvremenu smo objavili i drugi natječaj, rok za predaju je istekao 15. siječnja. Prijavilo se 170 projekata iz cijele Europske unije. To znači da postoji veliki broj projekata koji bi trebali pomoći u ostvarenju cilja EU-a.

A cilj je smanjene ovisnosti o zemljama poput Kine po pitanju uvoza kritičnih sirovina?

To konkretno znači da se barem deset posto potreba za kritičnim sirovinama treba pokriti eksploatacijom na području Unije. Taj cilj želimo ostvariti do 2030. No, realno je za očekivati da će ovi novi projekti iz druge faze, koje ćemo uskoro izabrati, ostvarenju tog cilja od 10 % moći doprinijeti tek do 2035.

O kakvim se projektima radi?

EU ne podržava samo projekte koji su vezani uz ekstrakciju sirovina, na listi su i projekti koji se fokusiraju na recikliranje, imamo i vrlo inovativne projekte supstitucije kritičnih sirovina alternativnim materijalima koji su plod istraživačkog rada. Namjera nam je diverzifikacija.

Kakvu ulogu u tim planovima igra klasično rudarenje? Koliko je ono uopće važno?

Naravno da i klasično rudarstvo i dalje igra određenu ulogu. Ali kad se radi o rudarenju, mi u Europskoj uniji imamo visoke ekološke i socijalne standarde, a to znači i da se stanovništvo treba transparentno informirati. Vodeću ulogu pak imaju projekti u okviru kojih se dodatno proizvodi i zelenu ili geotermalnu energiju koja se onda koristi u okolnim naseljima. To su takoreći premium projekti koje vrlo rado stavljamo na listu strateški važnih za EU. Pogotovo u Skandinaviji ima sjajnih projekata inovativnog rudarenja.

Na listu strateški važnih projekata izvan EU-a ste stavili i projekt Rio Tinta u Srbiji, u okviru kojeg bi se, kako je bilo planirano, trebao eksploatirati litij između ostaloga i za njemačku automobilsku industriju. Je li današnja Srbija pouzdan partner EU-a? Europski parlament oštro kritizira nasilje prema mirnim demonstrantima, pritisak na pravosuđe i slobodne medije od strane Vučićevog aparata?

Doista je teško izabrati dobre partnere. Ali znate, tako je to sa sirovinama, one se nalaze tamo gdje se nalaze. Često su to zemlje u središnjoj Aziji ili Africi, dakle u državama u kojima na vlasti nisu nužno demokratski legitimirane vlade koje paze na ljudska prava. Tanka je žica po kojoj hodamo. Srbija je zemlja kandidatkinja za ulazak u EU, a to znači da je na putu da poštuje EU standarde, to ne smijemo zaboraviti. Nama je važno da se ti standardi poštuju. Ja sam imala dosta kontakata s Rio Tintom. Iz te firme su mi vjerodostojno potvrdili da ih žele poštivati.

I u čemu je onda problem s Jadrom? Gdje je zapelo?

Kod tog projekta veliki problem je bilo ponašanje državnih organa, odnosno njihova (ne)pouzdanost po pitanju licenci. Ali i sumnje stanovništva u rad državnih organa, mislim da su te sumnje bile opravdane. I zbog toga je razumljiva odluka Rio Tinta da zaustavi realizaciju projekta u dolini Jadra. EU neće vršiti pritisak na Rio Tinto da nastavi raditi na njemu, zato što je to jednostavno previše riskantno. 

Znači li to da je projekt kopanja litija u dolini Jadra mrtav?

Da, stvarno je mrtav. Projekt je obustavljen iako je on dobio oznaku strateški važnog za EU i stavljen je na listu. Ali ako poduzeće ne želi gurati taj projekt, EU sigurno neće biti aktivna po tom pitanju zbog toga što je pravni okvir (u Srbiji, nap. red.) previše nesiguran. Projekt je obustavljen i tu se ništa neće promijeniti.

Definitivno mrtav ili samo privremeno mrtav?

Projekt je zamrznut. Prava na eksploataciju i dalje posjeduje Rio Tinto. Ako bi se pravni okvir stabilizirao… ja bih rekla da bi Rio Tinto definitivno poštivao ekološke i socijalne standarde. To bi bio vrlo moderan rudnik s vrlo velikim nalazištem, i to vrlo posebnog litija. To bi puno značilo za opskrbu Europe sirovinama, a bilo bi jako dobro i za srpsku privredu. Scholz je tada ponudio ideju s Volkswagenom, proizvodnjom baterija u Srbiji, što bi značilo stvaranje dodane vrijednosti na licu mjesta. Ja i dalje mislim da bi to imalo pozitivne efekte za srpsku privredu. Ali to se može realizirati samo ako je pravni okvir siguran i pouzdan. A to trenutno nije slučaj i mislim da neće ni biti sve dok je Vučić na vlasti u Srbiji.

S Hildegard Bentele je razgovarao Srećko Matić. Intervju je snimljen tijekom kongresa CDU-a u Stuttgartu (21. veljače 2026.)

Hildegard Bentele je zastupnica CDU-a u Europskom parlamentu. Ona je izvjestiteljica EPP-a (Europska pučka stranka) za "Critical Raw Materials Act" (CRMA) i predstavnica je Europskog parlamenta u komisiji za kritične sirovine, koja je sastavila listu strateški važnih projekata.