EU: ″zelena″ oznaka za atomske i plinske elektrane | Evropa | DW | 03.02.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Energija i ekologija

EU: "zelena" oznaka za atomske i plinske elektrane

Europska komisija je odlučila pod određenim uvjetima dati zelenu oznaku nuklearnim elektranama i onima na zemni plin. Ta odluka nailazi na oprečne reakcije članica EU-a.

Europska komisija (EK) je zemni plin i atomsku energiju uvrstila u dopunski delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti, svojevrsne smjernice o ulaganjima u energetski sektor. Time bi se trebala poticati milijardska ulaganja u „zelenu" energiju, priopćila je EK u Bruxellesu. Nadležna europska povjerenica Mairead McGuinness je rekla da to nudi „pravo rješenje" za EU-ov cilj da do 2050. godine postane klimatski neutralan.

Za to su, prema navodima Komisije, nužne godišnje investicije u iznosu od 350 milijardi eura. Taksonomija bi trebala privući privatne ulagače. Kritičari su prigovorili da taksonomija s atomskom energijom i plinom gubi na vjerodostojnosti i na kraju neće biti prihvaćena od strane ulagača na tržištu kapitala.

Francuska oko 70 posto svojih energetskih potreba pokriva atomskom energijom i uspješno se založila za uvrštenje te vrste energije u akt o taksonomiji. To je prije svih kritizirala Njemačka, koja se opredijelila za postupno zatvaranje nuklearki.

No s druge strane, njemačka vlada se založila za plin kao takozvanu „tehnologiju za premošćenje". Njemačka je, budući da postupno napušta i proizvodnju ugljena, ovisna o plinu kao prijelaznom energentu dok se cijela energetska potrošnja ne bude pokrivala ekološkim izvorima energije poput sunca i vjetra. Ekološki aktivisti su kritizirali zalaganje njemačke vlade za plinske elektrane.

Deutschland AKW Gundremmingen abgeschaltet

Njemačka postupno napušta atomsku energiju - krajem prošle godine zatvorena je nuklearka Gundremmingen

Austrija najavljuje tužbu

Države članice ili Europski parlament mogu teoretski spriječiti stupanje na snagu novih pravila 2023. godine. No to nije tako jednostavno: protiv tih pravila mora se izjasniti najmanje 20 država članica ili apsolutna većina u Europskom parlamentu.

Austrija je najavila tužbu protiv odluke Europske komisije. Austrijska ministrica za zaštitu klime Leonore Gewessler je rekla da će njezino ministarstvo tijekom idućih tjedana pripremiti „sve pravne korake" i u slučaju stupanja na snagu te odluke Europske komisije podići tužbu pred Europskim sudom.

Ti novi propisi bi konkretno značili da se, primjerice, elektrane na prirodni plin smatraju „zelenima" ako ne ispuštaju više od 270 grama ugljičnog dioksida po kilovatu proizvedene energije. To vrijedi i ako ne prelaze određene vrijednosti tijekom 20 godina. Time se kao ekološke mogu klasificirati i plinske elektrane koje su tek kasnije prešle na ekološki prihvatljiv način proizvodnje ili koje se kasnije koriste samo povremeno. Plinske elektrane su obvezne do 2035. godine prijeći na proizvodnju tijekom koje se ispušta manje ugljičnog dioksida.

Nove nuklearne elektrane moraju za „zelenu oznaku" dobiti građevinsku dozvolu prije 2045. godine. Osim toga, zemlje u kojima se grade moraju do 2050. godine imati plan i financijska sredstva za sigurno odlaganje radioaktivnog otpada.

Bjelorusija: život u kontaminiranoj zoni

uh/qu (dpa, afp, rtr)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.