1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Drugi život Schwarz-Schillinga: Život posvećen BiH

Jasmina Rose pripremila pregled njemačke štampe
8. april 2026

Povodom smrti bivšeg njemačkog ministra i visokog predstavnika u BiH Christiana Schwarz-Schillinga njemački listovi pišu o njegovom drugom "životu za Bosnu" i onome što je tome prethodilo.

https://p.dw.com/p/5BpQc
Christian Schwarz-Schilling Kommentarbild App
Foto: Oliver Rüther

U Njemačkoj se Christian Schwarz-Schilling najčešće povezuje s uvođenjem privatne televizije i privatizacijom pošte. Ali, kako je sam rekao, jedan avgustovski dan 1992. bio je presudan u njegovom životu, piše Michael Martens u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.

„Kao ministar za poštu i telekomunikacije u vladi kancelara Kohla (1982-1992), on je na plaži u Juan-les-Pinsu čitao novinske izvještaje američkog reportera Roy Gutmana o ratu u BiH. Pisalo se o masakrima, silovanjima i logorima za mučenje."

Kako je jedan novinski članak promijenio njegov život

Šta je taj članak pokrenuo slikovito opisuje Michael Schmunk, nekadašnji njemački ambasador u Sarajevu, u predgovoru knjige Schwarz-Schillinga iz 2020. godine pod nazivom „Proigrani mir u Bosni. Zakazivanje Evrope na Balkanu":

„Rat u Bosni i Hercegovini, zločini protiv čovječnosti, posebno u enklavama i takozvanim zaštićenim zonama UN-a i kasniji pokušaj da se izgradi nova, bolja i pomirena Bosna, od tada - pa sve do danas - određivali su njegov život."

FAZ piše i kako je drugi politički život Schwarz-Schillinga započeo silovito. Na žestokoj sjednici vlade Helmuta Kohla u decembru 1992. on je rekao: „Stidim se što pripadam ovoj vladi ako ona i dalje ostane nedjelotvorna i ne poduzme ništa da spriječi zločine u BiH." Kohl mu je odgovorio da niko nije prisiljen biti dio njegove vlade. Nekoliko dana kasnije on je podnio ostavku.

Njemački list navodi i kako je u februaru 2006. godine, na prijedlog kancelarke Merkel, kojoj je bio ideološki bliži nego Kohlu, imenovan za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. „Bez većeg uspjeha, bez podrške iz Berlina i uz protivnike u vlastitom okruženju, na toj funkciji se zadržao samo godinu i po dana. Pa ipak, njegov angažman za Bosnu nikada nije prestao", zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Christian Schwarz-Schilling sjedi a pored njega na stolu zastave EU i BiH
Christian Schwarz-Schilling tražio kao ministar od Helmuta Kohla da poduzme nešto kako bi se zaustavilo ubijanje u BiHFoto: Hessische Landesvertretung

Kako je otac spasio porodicu od nacista

Tageszeitung iz Berlina (TAZ) piše o teškim iskušenjima, kroz koja je Christian Schwarz-Schiling, rođen 19. novembra u Innsbrucku, morao proći sa svojom porodicom u ranom djetinjstvu.

"Christianov otac, poznati kompozitor, uspio je svoju suprugu Jevrejku i djecu na kraju neozlijeđene provesti kroz nacističko razdoblje. Uz nestašan osmijeh Schwarz-Schilling, skraćeno CSS, često je naglašavao da su nekada postojali ljudi koji su pomagali ugroženima ne pitajući za posljedice. Tako je, na primjer, gradonačelnik Bad Tölza njegovoj majci izdao potvrdu o „arijevskom porijeklu" i time omogućio porodici da preživi sve do 1945. godine. Iako je CSS tek mnogo kasnije saznao za identitet svoje majke, to vrijeme je ostavilo na njega velikog traga”, piše TAZ.

Kasnije je studirao istočnoazijske studije u Münchenu, postao direktor fabrike akumulatora i član CDU-a, pri čemu je pripadao liberalnijem krilu. Godine 1982. postao je savezni ministar u vladi Helmuta Kohla.

TAZ navodi i kako su ga ljudske sudbine i nepravde duboko pogađale. “Kada je u ljeto 1992. čuo za koncentracione logore u Prijedoru, koji je bio pod kontrolom srpskih snaga, bio je ogorčen. Pozvao je Kohla, Njemačku i zapadne demokratije da djeluju protiv ratnih zločina i humanitarne katastrofe koja se nazirala. Kada njegov apel nije imao odjeka, povukao je konsekvence i podnio ostavku.”

Posrednik između naroda

TAZ piše i kako je angažman CSS-a za ljudska prava u Evropi, SAD i širom svijeta ostavio traga. Kasnije je kao visoki predstavnik "prema želji nekih od najvažnijih svjetskih sila, trebao ukinuti instituciju visokog predstavnika – a time i sam sebe. Uz pomoć američkih demokrata uspio je ipak očuvati međunarodnu strukturu vlasti u Bosni (OHR) a sve drugo, kako je govorio, dugoročno bi ponovo dovelo do rata”.

Njegov mandat je okončan 2007. godine. "Od tada nacionalisti, posebno na srpskoj, ali i na hrvatskoj strani, pokušavaju podijeliti multinacionalnu Bosnu i Hercegovinu po etničkim linijama. To im zasad nije uspjelo – što bi se, uz Donalda Trumpa i Vladimira Putina, u svakom trenutku moglo promijeniti”, ocjenjuje Erich Rathfelder u članku za berlinski Tageszeitung.

Christian Schwarz-Schilling sa karikaturom iz vremena kada je bio ministar pošte i telekomunikacija
Christian Schwarz-Schilling sa karikaturom iz vremena kada je bio ministar pošte i telekomunikacija Foto: DW/Cöllen

CSS: Otac privatnih TV-kanala i mobilne telefonije u Njemačkoj

Najtiražniji njemački list Bild navodi kako se mnogi Nijemci Christiana Schwarz-Schillinga sjećaju kao ministra pošte u kabinetu Helmuta Kohla. Kao čovjeka koji je donio kablovsku televiziju, omogućio privatne tv-kanale i staru Njemačku poštu (Bundespost) uveo u novu eru. "Ali, CSS je bio više od samog ´ministra pošte´. On je bio politički arhitekt jednog zaokreta koji i danas daje pečat zemlji”, piše Bild.

"Schwarz-Schilling je pokrenuo transformaciju čitavog sistema...Njegovo ministarstvo je pokrenulo reforme koje su na kraju dovele do privatizacije Njemačke pošte ali i uvođenja tehnologije GSM, koja je omogućila mobilnu telefoniju. Fondacija Kohl opisuje ga kao političara koji je sebi postavio cilj da se kao ministar pošte „učini suvišnim", jer je želio staru državnu instituciju pretvoriti u moderan i konkurentan sistem", primjećuje Bild.

Njemački list navodi i kako je CSS pristupio CDU-u 1960. godine. Od 1976. do 2002. bio je zastupnik u  Bundestagu, a onda je 1992., iz protesta zbog stava njemačke vlade o ratu u BiH, podnio ostavku na ministarsku funkciju. „Bio je to izuzetan potez: i politički i ljudski", zaključuje Bild.