Bundestag za početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom | Politika | DW | 27.09.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Bundestag za početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom

Bundestag je otvorio put za početak pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. O tome će lideri EU raspravljati sredinom oktobra, a da li će biti dato zeleno svjetlo, to sada zavisi prije svega od Francuske.

Odluka o odobravanju početka pregovora Evropske unije sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom izazvala je povremeno žustru raspravu među poslanicima u njemačkom parlamentu Bundestagu. Ta rasprava okončana je glasanjem na kojem je ogromna većina bila za – 476 poslanika. Protiv su bila 122 protiv, a 16 uzdržanih.

Zagovornici prijedloga da se otpočnu pregovori, poslanici vladajućih Demohrišćana (CDU/CSU) i Socijaldemokrata (SPD) pozdravili su napredak Skoplja, pri čemu su u više navrata isticali Sporazum iz Prespe sa Grčkom i reformski program vlade Sjeverne Makedonije.


Josip Juratović (SPD): Čestitamo na postignutom

Josip Juratović (SPD): Čestitamo na postignutom

Poslanik SPD-a Josip Juratović, koji je inače svojim obraćanjem i otvorio raspravu, izjavio je nakon glasanja za DW da se „veoma raduje" zbog uspjeha Sjeverne Makedonije. „Svi smo se složili da se Sjeverna Makedonija više ne mora žrtvovati. Mislim da je ta zemlja uradila mnogo u posljednjih godinu, dvije dana, i naše simpatije su tu apsolutno na njenoj strani", rekao Juratović.

„Srce Evrope"

Što se tiče dokumenta u kojem se navodi da će Bundestag pratiti ispunjavanje kriterijuma, Juratović objašnjava da to nisu nikakvi uslovi, i da je isto to navedeno i u dokumentu prilikom glasanja za početak pregovora sa Crnom Gorom i Srbijom.

„Čestitamo na postignutom i hvala svim demokratskim snagama u Sjevernoj Makedoniji koje su omogućile da se ovo desi", rekao je Juratović.

Poslanik CDU Peter Bejer, ocijenio je da se odobravanjem početka pregovora šalje poruka nade svim mladim ljudima u obje države. „Drugi signal jeste onaj upućen trećim zemljama, poput Turske, Rusije, Kine ili Saudijske Arabije, koje ne žele približavanje Evropskoj uniji. (...) Ovaj region je u srcu Evrope i u našem je velikom interesu da takve snažne signale pošaljemo Zapadnom Balkanu", rekao je Bejer.

Manuel Zaracin, predstavnik Zelenih, kritikovao je vladu tokom diskusije zbog postavljanja dodatnih uslova Albaniji. „Obje države su ispunile kriterije Evropske unije i ona sada mora da ispuni svoje obećanje. Sjeverna Makedonija je sporazumom s Grčkom ispisala istoriju. Neće biti dobro ako pregovore odložimo. Mi imamo obavezu da obje države tretiramo pošteno, a naša neodlučnost škodi perspektivi regiona", rekao je Zaracin.

AfD i Ljevica protiv

Liberali (FPD) su najavili da će podržati određivanje datuma za početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom, ali su i zahtjevali da se pitanje Albanije vrati na dnevni red parlamenta tek nakon što Tirana ispuni dodatne uslove. Njihov prijedlog je odbijen.

Poslanici Alternative za Njemačku (AfD) isticali su da je približavanje Sjeverne Makedonije i Albanije Evropskoj uniji za njih neprihvatljivo, a to su kasnije pokazali i prilikom glasanja. Zigbert Droze iz te populističke stranke zato je predlagao da im se dodijeli status „privilegovanog partnerstva".

„Čemu ova žurba. (...) Evropska unija uči na svojim greškama i te dvije zemlje moraju najprije da ispune kriterije iz Kopenhagena. Dalji kriterij bio bi institucionalna stabilnost, a to nije slučaj, prije svega u Albaniji gdje opozicija bojkotuje parlament", rekao je Droze.

Zigbert Droze (AfD): Čemu ova žurba?

Zigbert Droze (AfD): Čemu ova žurba?

I poslanici Ljevice, stranke bivših istočnonjemačkih komunista, takođe su bili protiv, navodeći niz ideoloških razloga: od ulaska zapadnih koncerna u balkanske države, do nedostatka ekonomskih i socijalnih kriterija u pregovorima sa EU. Na kraju svog govora, Andrej Hunko, poslanik Ljevice, poručio je da bi balkanske zemlje trebalo ostaviti da grade bolje odnose sa Rusijom.

Šta će reći Francuska?

Odlukom Bundestaga otvara se put za početak pregovora. O tome će 15. oktobra najprije raspravljati ministri spoljnih poslova zemalja-članica EU, a potom i lideri Unije na samitu koji se održava 17. oktobra. Da li će tamo takođe biti dato zeleno svjetlo, zavisi prije svega od Francuske, ali i od Holandije i Danske, najvećih kritičara odluke o početku pregovora. Francuski predsjednik Emanuel Makron već dugo insistira na tome da se najprije EU sama reformiše, prije nego što prihvati nove članice.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije