Broj raseljenih lica rekordno visok | Politika | DW | 19.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Izvještaj UN-a

Broj raseljenih lica rekordno visok

UN su pozvale na akciju nakon povećanja broja ljudi koji bježe od sukoba i progona uprkos pandemiji korona virusa. Pored toga su svjetski lideri urgirali da se pojačaju napori za mir, stabilnost i saradnju.

Broj ljudi koji napuštaju svoje domove zbog progona, sukoba, nasilja i kršenja ljudskih prava povećao se na oko 82,4 miliona, prema izvještaju Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) pod nazivom „Globalni trendovi".

U izvještaju koji je objavljen u petak u Ženevi poziva se da se globalni trend bježanja i raseljavanja izazvanog nasiljem i progonom, koji traje gotovo deceniju, zaustavi.

- pročitajte još: Posljedice korone za izbjeglice i migrante

Nova cifra veća je za 4 procenta u odnosu na kraj 2019. godine kada je zabilježen vrhunac od 79,5 miliona raseljenih lica.

Najveću većinu izbjeglica širom svijeta primaju zemlje koje graniče sa kriznim područjima i koje su sa niskim i srednjim prihodima. Najnerazvijenije države na svijetu pružaju smještaj za 27 procenata svjetskih izbjeglica.

Iza svakog broja je jedno raseljeno lice

Na kraju prošle godine bilo je 20,7 miliona izbjeglica pod mandatom UNHCR-a, 5,7 miliona palestinskih izbjeglica i 3,9 miliona Venecuelanaca koji su napustili svoje domove. Sve te brojke predstavljaju blagi porast u odnosu na 2019. godinu.

Dodatnih 48 miliona ljudi raseljeno je u sopstvenoj zemlji, a ima i 4,1 milion azilanata.

Ove brojke pokazuju da uprkos pandemiji i pozivima na globalni prekid vatre, sukob i dalje tjera ljude iz njihovih domova.

Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice Filipo Grandi rekao je da iza svakog od ovih brojeva „stoji osoba raseljena iz svog doma i priča o bijegu, raseljavanju i patnji".

„Svaki pojedinac zaslužuje našu pažnju i podršku - ne samo kroz humanitarnu pomoć, već i pronalaženjem rješenja za okončanje njihove nevolje", rekao je Grandi.

Grandi je rekao da iako su Ženevska konvencija o izbjeglicama iz 1951. i Globalni kompakt za izbjeglice pravni okvir i instrument za odgovor na raseljavanje, „potrebna nam je mnogo jača politička volja za rješavanje sukoba i progona zbog kojih ljudi prije svega moraju da bježe".

Granice zatvorene na vrhuncu pandemije

Izvještaj je takođe otkrio da je u jeku pandemije 2020. godine više od 160 zemalja zatvorilo svoje granice, dok 99 zemalja nije činilo izuzetak za ljude koji su tražili međunarodnu zaštitu.

Ali, sa poboljšanim mjerama poput medicinskih pregleda na granicama, zdravstvenih uverenja ili privremenog karantina po dolasku, pojednostavljenih postupaka registracije i saslušanja putem video zapisa, više zemalja je pronašlo načine da garantuju pristup azilu, istovremeno sprečavajući širenje pandemije.

Tokom prošle godine 33.800 izbjeglica dobilo je državljanstvo u zemlji domaćinu. Međutim, preseljenje, odnosno prebacivanje izbjeglica iz nesigurne prve zemlje domaćina u sigurnu treću zemlju, dramatično je opalo.

Prihvaćeno je samo 34.400 zahtjeva za preseljenje - najniža cifra u posljednjih 20 godina. Razlog su pad raspoloživih mjesta za preseljenje i pandemija.

- pročitajte još: "Sve za bolju budućnost moje djece"

Grandi je rekao da oni koji upravljaju sudbinom svijeta i imaju uticaj moraju da „ostave po strani svoje razlike, napuste sebične pristupe u svojoj politici i umjesto toga se usredsrede na sprečavanje i rješavanje sukoba i garantovanje poštovanja ljudskih prava".

Više djece rođene kao izbjeglice

U izvještaju se ističe da su djeca posebno pogođena tokom raseljavanja, posebno ako se postupak odugovlači dugi niz godina.

UN procenjuju da je skoro milion djece rođeno kao izbjeglice između 2018. i 2020. Pored toga, 42 procenta raseljenih lica su djevojčice i dječaci mlađi od 18 godina.

Mnogi od njih rizikuju da ostanu u emigraciji narednih godina, neki potencijalno do kraja života.

„Tragedija tolikog broja djece rođene u prisilnom izbjeglištvu trebalo bi da bude dovoljan razlog da se značajno pojačaju napori za rješavanje sukoba i nasilja," rekao je Grandi.

U izvještaju se navodi da je posebno veliki izazov obezbijediti najbolje interese djece koja su pod velikim rizikom, kao na primjer onih koja su bez pratnje ili su odvojena od porodice.

Izbjeglice iz Venecuele

Izbjeglice iz Venecuele

Otprilike 21.000 djece bez pratnje ili odvojene djece podnijelo je nove zahtjeve za azil 2020. godine. Godinu dana ranije ih je bilo 25.000. S obzirom na to da su novi zahtjevi za azil u 2020. godini opali za milion zbog pandemije, ova cifra je nesrazmjerno visoka.

Broj izbjeglica u Njemačkoj je znatno opao

Broj dolazaka izbjeglica u Njemačku znatno opada već četvrtu godinu za redom, na 102.600 prijava.

Njemačka je treća po redu zemalja koje su primile najveći broj izbeglica (skoro 1,5 miliona), a Turska je bila do sada primila najviše izbjeglica oko 3,7 miliona. Kolumbija je bila druga sa više od 1,7 miliona, uključujući Venecuelance raseljene u inostranstvu.

„Iako situacija globalno postaje sve dramatičnija, u Njemačkoj i Evropi brojke su značajno pale četvrtu godinu zaredom", rekla je predstavnica UNHCR-a u Njemačkoj Katarina Lump.

Lump je istakla da bi Evropa trebalo da iskoristi ovaj period sa manje dolazaka da razvije pouzdan koncept za adekvatnu raspodjelu izbjeglica.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu